
Izvor: B92, 24.Okt.2002, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Gluvi telefoni između Srba i Bošnjaka
Novi Pazar -- Bilo kakav razgovor bolji je od odsustva komunikacije, jedini je zaključak oko kojeg su se složili učesnici okruglog stola "Savremene migracije u multietničkoj sredini" održanog u Novom Pazaru u organizaciji nemačke fondacije "Konrad Adenauer". Tokom dva radna dana okruglog stola organizovane su tri sesije posvećene otkrivanju uzroka iseljenja Srba i Bošnjaka iz sandžačke regije.
Organizator okruglog stola bila je nemačka fondacija Konrad Adenauer koja >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je okupila brojne eksperte, članove savezne, republičke i lokalne vlasti, kao i predstavnike nevladinih organizacija, medija, crkvenih i verskih zajednica.
Zavisno od toga da li žive na ovom području, i najčešće zavisno od nacionalne pripadnosti, saopšteni su dijametralno različiti stavovi o razlozima migracija i nazivu ove regije, uz obavezno potenciranje termina Sandžak, odnosno Raška oblast. Koplja su lomljena i u vezi sa istorijskim podacima koji je narod na ovom području bio pod pritiskom i zbog čega se iseljavao, tako da je diskusija na momente poprimala karakteristike žučne rasprave.
Možda i najbolji opis dvodnevnog rada okruglog stola dao je jugoslovenski sekretar za vere Bogoljub Šijaković, koji je rekao da su "svima puna usta demokratije i pune uši vate, kako ne bi čuli suprotnu stranu". Kopredsednik Sandžačkog intelektualnog kruga Ramiz Crnišanin rekao je da je najlakše koristiti istorijske činjenice koje jednoj strani idu u prilog i jednostavno odbaciti one druge. On je oštro govorio o "ljudima koji su u vreme vladavine Slobodana Miloševića svesno lagali o navodnoj ugroženosti Srba u Sandžaku, da bi danas ponavljali iste priče, uz obaveznu konstataciju kako su upravo oni bili žrtve Miloševićevog režima".
Dušan Janjić u ime Foruma za etničke odnose konstatovao je da su i Sandžak i Raška "zapravo istorijski mitovi" povezani sa nacionalnim interesima Srba i Bošnjaka koji ovde žive. Janjić je u izjavi agenciji Beta konstatovao da je "važno da Sandžak dobije status regije" i da sami građani treba da se izjasne kako će je nazivati.
Predstavnik Srpske pravoslavne crkve, vladika raško-prizrenski Artemije je napravio paralelu sa situacijom na Kosovu, uz ocenu da se ovde radi o "veštačkim etnolingvističkim identitetima". "Postoji želja, kako domaćih tako i stranih faktora, da se pitanje, takozvanog, Sandžaka internacionalizuje i izdvoji iz sastava Srbije i Jugoslavije", rekao je Artemije. U ime organizatora okruglog stola, fondacije Konrad Adenauer, Tim Rohard rekao je agenciji Beta da ova organizacija "ni u kom slučaju ne želi da nameće rešenja". "Jedini cilj je dijalog kojeg podržava i Pakt za stabilnost jugoistočne Rvrope", rekao je Rohard. "Cilj organizatora je da se o ovom problemu razgovara pre svega na nivou eksperata, da se izbegne njegova politizacija i manipulacija i da se na njega skrene pažnja javnosti", saopštila je fondacija Konrad Adenauer.