Izvor: Politika, 17.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Evropski zakoni" čekaju izbore

Srpski parlament u ovom sazivu, sudeći prema najavama, okončao zakonodavnu aktivnost

Predstavnici sindikata javnih preduzeća, javnog sektora i udruženja predali su juče Predragu Markoviću, predsedniku Narodne skupštine Srbije, više od 400.000 potpisa za podršku predlogu zakona o besplatnim akcijama, a očekuju, kako su rekli, da zakon bude usvojen posle referenduma, ali pre novih izbora. Tačan datum novih izbora još se zvanično ne zna, ali, sudeći prema najavama, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << do tada će se srpski parlament sastati samo radi proglašenja novog ustava i, eventualno, donošenja izbornih zakona. Svi ostali zakonski predlozi koji su stigli u skupštinu, najverovatnije ostaće u nasleđe novom skupštinskom sazivu.

Pošto je vrh G17 plus ostao pri stavu da će njihovi poslanici, nakon što su ministri iz te stranke podneli ostavke, u parlament doći samo na proglašenje ustava i eventualno na sednice na kojima bi bili razmatrani izborni zakoni, moglo bi se reći da je sadašnji saziv parlamenta, praktično usred diplomatske ofanzive za nastavak pregovora sa Evropskom unijom, okončao svoju zakonodavnu aktivnost sa "kontom" od više od 200 donetih zakona.

To dalje znači da izbore i konstituisanje novog saziva parlamenta čekaju i takozvani evropski zakoni. Naime, među aktima u skupštinskoj proceduri je i priličan broj predloga zakona za koje se u obrazloženju navodi da su neophodni "radi usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom", "zato što je njihovo donošenje obaveza koju smo preuzeli članstvom u Savetu Evrope"...

Jedan od zakona, koji će sačekati "bolja vremena" jeste i onaj o izmenama Zakona o carinskoj tarifi. U skupštinsku proceduru ušao je 22. septembra, sa zahtevom da bude usvojen po hitnom postupku, a trebalo je da ga pred poslanicima brani Mlađan Dinkić, ministar finansija. U obrazloženju zahteva za hitan postupak navedeno je to što EU, krajem godine, usklađuje "Kombinovanu nomenklaturu EU, koja važi za narednu godinu, a koju smo dužini da ugradimo u nacionalnu carinsku tarifu". Istog dana u parlament je stigao i predlog izmena Zakona o akcizama, koji treba da "doprinese harmonizaciji akcizne politike sa propisima i standardima EU". Dan pre ovih zakona, skupštini su na ratifikaciju, po hitnom postupku, stigli Građanskopravna konvencija o korupciji, "koja treba da unapredi saradnju među državama članicama Saveta Evrope i drugim državama u borbi protiv korupcije", i dodatni protokol uz Krivičnopravnu konvenciju o korupciji. I to ostaje "na čekanju", baš kao što će novi saziv parlamenta, po svemu sudeći, sačekati i izbor državnog revizora, vrlo važne institucije u borbi protiv korupcije.

Više od 60 odsto zakona, koje treba da donesemo ako želimo da budemo deo EU, jesu zakoni koji se odnose na zaštitu životne sredine, govorili su svi naši državni funkcioneri. Međutim, zakoni iz ove oblasti, mada ih je Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine odavno pripremilo, nikako nisu bili prioritetni za parlament, pa će u amanet budućim poslanicima ostati donošenje zakona o zaštiti vazduha, o zaštiti od nejonizujućih zračenja i o upravljanju otpadom.

Pre nekoliko meseci, Ivana Dulić-Marković, potpredsednik vlade, izjavila je da je vrlo važno da što pre bude donet zakon o poljoprivredi, ali ni ovaj zakon, koji je "preduslov za izgradnju mehanizama koji će omogućiti uspostavljanja standarda EU u oblasti poljoprivrede", do kraja ovog saziva skupštine najverovatnije neće biti usvojen. Jedan od onih koji će podeliti sudbinu pomenutih jeste i Predlog zakona o stranim ulaganjima, čije usvajanje je Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, najavljivao ove jeseni. Prema Parivodićevim rečima, ovaj zakon bi trebalo da omogući veća strana ulaganja, jer je, između ostalog, postupak znatno pojednostavljen.

Izdvojili smo samo neke od važnih zakona koji su stigli u parlament, ali, kako sada stvari stoje, neće biti usvojeni u ovom sazivu.

Zanimljivo je da vlada, uprkos najavama da se parlament neće sastajati do izbora, osim u navedenim slučajevima, i dalje šalje zakone skupštini na usvajanje, pa je tako 10. oktobra stigao Predlog izmena Zakona o porezu na dobit preduzeća, a ministri, posle sednica vlade, najavljuju nove zakone, "koji vrlo brzo treba da budu usvojeni".

--------------------------------------------------------------------------

Ništa od ombudsmana

Srpski parlament neće raspravljati ni o Predlogu zakona o zaštitniku prava deteta, čije je donošenje, kako je navedeno u obrazloženju, "jedna od međunarodnih obaveza Srbije, koje proizlaze iz članstva u Savetu Evrope". Za utehu deci, ni odrasli građani naše države nemaju svog "narodnog advokata". Doduše, skupština je usvojila Zakon o zaštitniku građana još krajem 2005. godine, ali ombudsman nije izabran, iako je zakonski rok za izbor prošao 31. marta ove godine. Iz Evrope su nam već upućene zamerke zbog toga, a ukazano je da nema potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU bez ombudsmana i državnog revizora.

M. Čekerevac

[objavljeno: 17.10.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.