Izvor: B92, 13.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

EU: Ništa bez Mladića

Beograd -- Glavna tema razgovora Borisa Tadića i Olija Rena u Helsinkiju bio je nastavak prekinutih pregovora o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Predsednik Srbije je u glavnom gradu Finske, koja trenutno predsedava Evropskoj uniji, sagovornicima predložio da se pregovori sa Beogradom nastave do kraja ove godine i da se postavi uslovna klauzula da se ugovor primeni onog trenutka kada se završi saradnja s Haškim tribunalom. Evropska unija o tome odlučuje u ponedeljak. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<

Iz sedišta Unije u Briselu stigle su najave da sastanak šefova diplomatija EU, najavljen za ponedeljak, neće doneti bitne promene u odnosima evropske dvadesetpetorke i Beograda. Iako spreman da pomogne olakšicama u viznom režimu, Brisel na prvo mesto i dalje stavlja Hag.

Međutim, komesar za proširenje Oli Ren preneo je da pregovori o stabilizaciji i pridruživanju ne mogu biti nastavljeni dok Ratko Mladić ne bude u Haškom tribunalu.

"Verujem da će srpska vlada ovo pitanje shvatiti veoma ozbiljno. U ponedeljak ćemo ponovo razmotriti napredak koji je Beograd napravio kada je u pitanju saradnja s Haškim tribunalom. Tom prilikom će ponovo biti održan sastanak evropske trojke sa Srbijom", rekao je Ren.

Predsednik Tadić kaže da je Srbija više nego svesna tog uslova: "Mi veoma dobro znamo da je uslov i za potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i asocijaciji dovršetak saradnje s Haškim tribunalom i izručenje Ratka Mladića. To je prioritet i ove i svake druge demokratske vlade", kazao je predsednik Srbije nakon razgovora s Olijem Renom.

"Bez rešenja tog problema nema ni evropske perspektive za Srbiju", rekao je Tadić, navodeći da je važno i pitanje viznih olakšica, o čemu se takođe raspravljalo u Finskoj. O tome više čitajte u drugom tekstu.

EU: Teško do obnove pregovora sa Srbijom

Na zasedanju šefova diplomatija Evropske unije, u ponedeljak i utorak u Luksemburgu, ne očekuju se bitnije promene u odnosima Srbije i Evropske unije, rekli su zvaničnici Evropske komisije u Briselu.

O inicijativi Tadića o uslovnoj obnovi pregovora će, po svemu sudeći, biti reči i u ponedeljak na ministarskom sastanku trojke Evropske unije sa predsednikom Vlade Srbije Vojislavom Koštunicom u Luksemburgu.

To su istakli zvaničnici Evropske unije u Briselu, koji tvrde i da se, "prema poslednjim saznanjima, teško može reći da je ostvarena puna saradnja Srbije s Haškim sudom", a to je, kako je naglašeno, i dalje ključni uslov za obnovu pregovora sa Srbijom.

Visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana izrazio je nadu da će na sastanku u Luksemburgu zvaničnici Unije analizirati sve aktuelne događaje u Srbiji i njihove posledice kako bi mogli da pomognu Beogradu.

Tadić je rekao da je predložio da se pregovori o stabilizaciji i pridruživanju sa EU nastave do kraja ove godine, te je naveo da je ozbiljan problem nepotpuna saradnja sa Haškim tribunalom.

Osim s Renom i Solanom, Tadić se danas u Helsinkiju sastao i sa ministrom spoljnih poslova Finske Erkijem Tuomiojom i predsednicom Tajrom Halonen.

Del Ponteova izveštava o saradnji Srbije

Glavna tužiteljka Haškog tribunala izvestiće u ponedeljak u Luksemburgu zvaničnike Evropske unije o tome da li Srbija u dovoljnoj meri sarađuje s Tribunalom, izjavio je agenciji Beta njen predstavnik Anton Nikiforov.

Nikiforov je precizirao da će se Del Ponteova sastati sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom, visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijerom Solanom i predsedavajućim EU, šefom finske diplomatije Erkijem Tuomiojom.

Na zahtev Evropske unije, glavna tužiteljka će evropsku trojku obavestiti da li vlasti Srbije čine sve što mogu da uhapse generala Ratka Mladića i preostalih pet optuženih begunaca.

Istog dana, u Luksemburgu će sa trojkom Evropske unije razgovarati i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Na pitanje da li će se Del Ponteova sastati i sa Koštunicom, Nikiforov je odgovorio: "Pa, bićemo zajedno tamo... ali, ne znam."

Posle posete Srbiji, početkom ovog meseca, Del Ponteova je izjavila da je nezadovoljna sprovođenjem akcionog plana za hvatanje Mladića i preostalih pet begunaca. Ona je, u međuvremenu, više puta rekla da "još veruje da će se Mladić naći u Hagu".

Ključna reč - poverenje

U poslednjih šest meseci širi krug ljudi je uključen u akcije koje se finaliziraju akcijama predsednika Tadića i premijera Koštunice, da se napravi jedna mapa puta za Srbiju za period od 12 meseci, kaže bivši šef diplomatije SCG Goran Svilanović za B92.

"Ustav bi uskoro trebalo da bude usvojen, zatim bi trebalo da budu izbori. Ključne figure u novoj garnituri će biti iz DS-a i DSS-a, pa su Tadić i Koštunica upravo one osobe koje svoje obaveze, pre svega one koje se tiču saradnje sa Hagom, treba da ispune", kaže on.

"Za uzvrat, Srbija će možda već na samitu NATO-a u Rigu postati članica Partnerstva za mir, i možda će, i pre nego što uđe u izbornu fazu, biti nastavljeni pregovori o Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji. Treći element bi trebalo da bude puna liberalizacija viznog režima", kaže Svilanović.

Međutim, on smatra da je ključna reč u ovom planu - poverenje. "Predsednik i premijer će u razgovorima biti pred velikim testom da pokažu šta su uradili, i da pruže garancije da će u narednih nekoliko meseci nova vlada, koju će oni zajedno voditi, konkretnim primerima ispuniti svoje obaveze. A to nije samo Mladić, već još nekoliko osoba", kaže Svilanović.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.