Izvor: B92, 07.Nov.2006, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EK: Srbija napreduje, Hag prepreka
Brisel -- Evropska komisija smatra da je Srbija napredovala u primeni političkih i ekonomskih merila za priključivanje, ali ostaje Hag.
U dokumentu Olija Rena, o kome će sutra raspravljati EU, predlaže se da Komisija ukaže da manjkava saradnja s Haškim sudom i dalje koči obnavljanje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Takođe, Evropska komisija pozdravlja usvajanje novog ustava Srbije kao "dobrodošao razvoj", ali upozorava da "postoji zabrinutost oko nekih oblasti, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << posebno kad je u pitanju nezavisnost sudstva".
To se navodi u zaključcima godišnjeg izveštaja koji je pripremio komesar Oli Ren o reformama u zemljama-kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.
Srbija, pored saradnje s Hagom, koja je glavna prepreka za obnavljanje pregovora sa EU, mora u cilju pridruživanja Uniji da prevaziđe i neke krupne nedostatke.
U pregovorima o statusu Kosova, kako je navedeno, nužno je da "Srbija zauzme konstruktivan pristup u skladu s ključnim prioritetima evropskog partnerstva" jer je, piše dalje, "Beograd obeshrabrio učešće kosovskih Srba u radu prelaznih ustanova samouprave" pokrajine.
Reforma odbrane je nastavljena, "ali uz teškoće i otpore nekih elemenata unutar vojske. Civilni nadzor nad vojskom, što je ključni prioritet Evropskog partnerstva (Srbije), i dalje je nedovoljan", primećuje se u dokumentu Komisije.
U zaključcima izveštaja se navodi da su u sprovođenju nacionalnog plana za bitku protiv korupcije postignuti uspesi u nekim sektorima, mada "korupcija i dalje ostaje uzrok zabrinutosti" i zahteva dalje reforme institucija.
U Srbiji se "stalno poboljšava zaštita ljudskih i manjinskih prava", dok još nema sveobuhvatnog antidiskriminacionog zakona, a još je nerešeno i pitanje povraćaja vlasništva, navodi se u izveštaju.
Napredak ka tržišnoj privredi
Srbija je ostvarila značajan napredak ka tome da postane efikasna tržišna privreda, navodi se u izveštaju Evropske komisije o reformama zapadnobalkanskih zemalja i Turske.
U Srbiji je nastavljen privredni rast i očuvan jedinstven stav o rukovođenju privredom i reformama, iako inflacija, spoljnotrgovinski deficit i nezaposlenost ostaju visoki, navodi se u izveštaju.
Istaknuto je i da je "platni deficit zemlje smanjen, zahvaljući porastu izvoza", da su devizne rezerve povećane, a strane direktne investicije nastavile da rastu, pre svega kroz privatizaciju.
Monetarna politika je zaoštrena, budžetska konsolidacija nastavljena i u 2005. godini, na temelju kresanja troškova i povećanja poreskih prihoda, smanjen je javni dug.
Međutim, upozorila je Evropska komisija, "inflacija i spoljnotrgovinski deficit ostaju relativno visoki, konsolidacija budžeta je od početka 2006. zaustavljena", dok "planirano ubrzanje javnih investicija preti da ugrozi učvršćenje budžeta i makroekonomsku stabilnost".
"Nezaposlenost je porasla. 'Grinfild' investicije su zanemarljive. Sektor preduzeća je u celosti slab, takođe zbog pomanjkanja konkurentnosti na domaćem tržištu i sporog napretka u restrukturisanju kompanija, privatizaciji i tržišnom nastupu", navodi se u izveštaju.