Izvor: Glas javnosti, 24.Okt.2009, 12:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Draža nije gurnut pod tepih
BEOGRAD - Mediji u Srbiji poslednjih nedelja nisu se bavili pričom o potrazi za posmrtnim ostacima komandanta jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba - Draže Mihailovića. S tim u vezi u javnosti se spekuliše da je razlog za to priprema za posetu predsednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva Beogradu i proslava 65-godišnjice oslobođenja Beograda od fašističke okupacije. Međutim, državni sekretar u Ministarstvu pravde i član Komisije za otkrivanje groba generala Mihailovića Slobodan >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << Homen za Glas javnosti kaže da te dve stvari ne treba mešati.
- U ovom trenutku operativno se radi na otkrivanju mesta na kome je Mihailović streljan 17. jula 1946. godine i zatim sahranjen. Saslušano je više svedoka, pronađena je nova dokumentacija i kada budemo utvrdili gde se nalaze njegovi zemni ostaci, javnost će biti obaveštena. Dakle, aktivnosti na otkrivanju tajne o sudbini generala Mihailovića, stare 63 godine, nisu obustavljene, niti stavljene u drugi plan zbog obeležavanja 65-godišnjice oslobođenja Beograda od fašizma, a to ne treba povezivati ni sa posetom predsednika Ruske Federacije Dmirija Medvedeva - jasan je Homen.
I član Komisije Dragan Vlahović potvrdio je da sve ide po planu i da se uskoro može očekivati izveštaj.
Država je rešila da jednom za svagda povuče crtu s prošlošću i otkrije tajne stare 65 godina, za šta je potrebno utvrditi grobove i ostalih streljanih posle rata. Homen je rekao i da je formirana Komisija koja će se baviti zločinima komunističke vlasti izvršenim od 1944. do 1946. godine, kada je, kako navodi, ubijeno više od 80.000 ljudi.
ČOTRIĆ: RADIMO U MIRU I TIŠINI
Član Komisije Aleksandar Čotrić kaže za Glas javnosti da o potrazi za grobom generala Mihailovića nije bilo tekstova u medijima jer nije bilo činjenica vrednih pažnje.
- Komisija radi u miru i tišini, što je i potrebno za jedan tako obiman posao. Saslušani su mnogi svedoci, ali oni ne vole publicitet, što je i razumljivo. Uskoro ćemo, na osnovu tog rada u tišini, izaći s novim detaljima - poručuje Čotrić i dodaje da se rukovodi time da su u Srbiji postojala dva antifašistička pokreta - ravnogorski i partizanski, od kojih je prvi započeo, a drugi završio rat.
- Na čelu ove komisije, koja je, kao i ona za otkrivanje groba Draže Mihailovića, formirana jednoglasno po odluci Vlade Srbije, biće republički javni tužilac Slobodan Radovanović. Sekretar Komisije biće istoričar Srđan Cvetković, jedan od naših najboljih poznavalaca situacije u tom periodu. Postoji dosta dokumentacije o egzekucijama izvršenim u tom periodu i možemo očekivati da ubrzo budu otkrivene prve masovne grobnice - najavljuje Homen, uz napomenu da je reč o velikom poslu i Komisija bi mogla time da se bavi narednih 20 godina.
Prema njegovim rečima, članovima Komisije dobro će doći iskustvo Slovenije, koja je sličnu Komisiju formirala pre dve decenije.
- Očekujemo da uskoro u Beograd dođu članovi slovenačke komisije i prenesu nam svoja iskustva. Oni su do sada u Sloveniji otkrili 581 grobnicu. Nadamo se da će i ovaj posao, koji iziskuje dosta truda, biti uspešno obavljen, tim pre što imamo podršku Vlade Srbije i premijera - istakao je Homen.
Za rad ove komisije u budžetu za narednu godinu obezbeđeno je pet miliona dinara. A koliko će trebati vremena i truda za otkrivanje mesta egzekucija, masovnih grobnica i osoba koje su tu saharnjene, možda najbolje govori podatak da treba ne samo uraditi zvaničnu ekshumaciju, već i DNK analizu kako bi se utvrdio identitet žrtava.