
Izvor: Politika, 27.Maj.2008, 23:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Da je Milošević osuđen, sve bi možda bilo drugačije
Bilo bi bizarno da se Međunarodni sud pravde oglasi nenadležnim pošto se već proglasio nadležnim za tužbu BiH protiv Srbije, tvrdi hrvatski pravni zastupnik
Hag– Pravni zastupnici Hrvatske tvrdili su juče pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu da je taj sud nadležan za tužbu te zemlje protiv Srbije zbog genocida 1991–95, kao što je bio nadležan i za istu tužbu BiH protiv srpske države.
Glavni hrvatski pravni zastupnik Ivan Šimonović >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << rekao je da su „genocidi u Hrvatskoj i BiH dve strane istog novčića”, počinjeni u okviru plana srpskog vođstva na čelu sa Slobodanom Miloševićem da okupacijom dela teritorija Hrvatske i BiH i etničkim čišćenjem nesrba – stvori veliku Srbiju.
Odgovarajući na zahtev Srbije da se sud oglasi nenadležnim, on je rekao da bi to bilo „bizarno” s obzirom na to da se sud prošle godine oglasio nadležnim za tužbu BiH „u vezi sa istim događajima na drugoj strani granice”.
Šimonović je napomenuo i da je Hrvatska pribegla tužbi najvišem sudu UN kao „poslednjem sredstvu” budući da su suđenja pred Haškim tribunalom „propustila da jasno ocrtaju sveobuhvatni okvir u kojem su počinjena pojedinačna zlodela”.
„Da se suđenje Slobodanu Miloševiću završilo presudom, možda bi sve bilo drugačije. Ali, nije bilo tako... Jedinstveni plan da se stvori velika Srbija od zauzetih teritorija Hrvatske i BiH kroz etničko čišćenje nesrpskog stanovništva bio je predmet nekih suđenja pred Haškim tribunalom, ali nije potpuno razotkriven”, podvukao je Šimonović.
Stav Hrvatske je, naznačio je, da je „Miloševićev plan za veliku Srbiju zasnovan na okupaciji i etničkom čišćenju delova Hrvatske i Bosne i uključivao je sistematsku upotrebu zločinačkih dela nad civilima, koja su dostizala genocid kada je i gde to bilo moguće, kao što je sud ranije utvrdio u slučaju Srebrenica”.
Uzvraćajući na argument Srbije da je sud nenadležan zato što u trenutku podnošenja tužbe 1999. tadašnja SRJ nije bila članica UN, Šimonović je podsetio da je, do promene vlasti 2000. godine, SRJ prihvatala nadležnost Međunarodnog suda pravde za tužbe Hrvatske i BiH, a da sada „tvrdi da je sve to bilo lažno i bez učinka, odričući se svog prethodnog ponašanja”.
Na prigovor srpskog tima da SRJ ne može odgovarati za zlodela počinjena pre njenog osnivanja, krajem aprila 1992, hrvatski zastupnik je odgovorio: „Činjenica da su snage pod istim političkim vođstvom i istom vojnom komandom i kontrolom menjale ime ne može biti osnova za izbegavanje odgovornosti države”
Beta
[objavljeno: 28/05/2008.]