Cvetković: Nema većeg nameta za poslodavce

Izvor: Politika, 27.Mar.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Cvetković: Nema većeg nameta za poslodavce

Utisak privrednika jeste da država ne pokazuje interes da se situacija poboljša. – Poslovni ljudi traže da se produži vreme naplate PDV-a. – Premijer priznao da je država generator nelikvidnosti

Država će biti štedljiva i trudiće se da kroz poreze što manje optereti privredu. Dodatni porez od šest odsto neće se računati na bruto zaradu tako da se namet poslodavcima neće povećavati, a na sindikatima je da ispregovaraju kako će se ovo opterećenje raspodeliti.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
Ovo je juče rekao Mirko Cvetković okupljenim privrednicima na Skupštini Unije poslodavaca dodajući da je socijalni dijalog sada i značajniji zbog ekonomskog trenutka u kome se nalazi zemlja i da se nastoji da se kriza podnese sa što manje odricanja. Cvetković je podsetio da su završeni razgovori sa MMF-om koji je prihvatio „kriznu” politiku Vlade Srbije. Zbog pada prihoda u prvom tromesečju sasvim je izvesno da će budžetski deficit dostići 190 milijardi dinara ili dve milijarde evra. U krizi se, po njegovim rečima, ide na veći deficit jer tako država stimuliše tražnju.

Privrednici su upozorili da su unutrašnja dugovanja velika, a da je njihov utisak da država ne pokazuje interes da se situacija poboljša. U tom smislu jedan od zahteva koji je Unija poslodavaca slala vladi jeste i da se prolongira naplata PDV-a koji se sada plaća kada roba napusti proizvođača. Predsednik „Galeb grupe” Radoslav Veselinović rekao je da su država i njena javna preduzeća veliki dužnici, navodeći kao primer EPS koji njegovoj firmi duguje milion evra, a firmi „Zavarivač” iz Vranja, koju je on nedavno preuzeo, duguju pola miliona evra. Uprkos tome, pre dva dana „Zavarivaču” koji zapošljava 500 ljudi je zbog mnogo manjeg duga isključena struja.

– Naplata PDV pri prodaji robe vodila bi vraćanju starog poreza na promet, a to nije rešenje. Tačno je da je država u sadašnjim okolnostima generator nelikvidnosti. Deficit je, između ostalog, manji zato što nismo servisirali svoje obaveze. Rešenja će se tražiti kroz multilateralnu kompenzaciju između privrede, države i njenih preduzeća, a obezbeđivaćemo i povoljne kredite za likvidnost. Dobra je vest što su matične centrale deset najvećih evropskih banaka koje posluju u Srbiji prihvatile u Beču da će zadržati ukupan nivo kros-border kredita. Država će se zaduživati i po komercijalnim uslovima, a sve to bi trebalo da doprinese da ona više ne bude generator nelikvidnosti – rekao je Cvetković.

Predsednik Unije poslodavaca Stevan Avramović rekao je premijeru Cvetkoviću da privredi treba strategija i reforme, javnog sektora pogotovo, jer se dozvole daju kao pre 20 godina. Valjalo bi reformisati i sistem javnih nabavki i tenderska pravila tako da se više prednosti da domaćim firmama čemu pribegavaju i druge zemlje.

Privrednike je interesovalo zašto je država nezainteresovana prema činjenici da se 33 odsto BDP ostvaruje u sivim kanalima što pokazuju podaci Svetske banke, kao i da li ima šanse da se uvede ministarstvo za mala i srednja preduzeća. Premijer Cvetković je uzvratio da se sprema „giljotina propisa” i da je za taj projekat potrebno dve godine, kao i da za pomenuto ministarstvo sada nema prostora. Prema njegovim rečima, država nastoji svake godine da pomalo smanjuje sivu ekonomiju, ali ne veruje da ona može potpuno da se iskoreni.

J. Rabrenović

-----------------------------------------------------------

Poništiti konkurse za službenike

Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković naložio je juče svim organima državne uprave da se ponište svi raspisani javni konkursi za zapošljavanje novih državnih službenika, ukoliko nemaju prethodnu saglasnost vlade. „Svako ko ne poštuje ove odluke snosiće odgovornost”, izjavio je premijer.

Zaključak koji je vlada donela ne sprečava interne konkurse, odnosno preuzimanje službenika iz jednog organa u drugi. Inače, prekjuče su objavljeni konkursi za popunjavanje položaja i radnih mesta u Vladi Srbije za oko 55 novih ljudi.

Tanjug

-----------------------------------------------------------

Manji porez za najsiromašnije

Premijer Mirko Cvetković izjavio je da se zaboravlja činjenica da je cenzus za oporezivanje povećan sa 6.000 na 12.000 dinara i tako će oni sa najnižim platama novim merama biti manje oporezovani nego što je to do sada bio slučaj.Glavna povećanja su za one koji imaju plate iznad prosečne i to je ono što se naziva solidarnošću sa najsiromašnijima.

Fonet

-----------------------------------------------------------

Najveće banke podržavaju Srbiju

Centrale desetnajvećih evropskihbanaka izrazile su rešenost da nastave da posluju u Srbiji i obavezale su se da će zadržati isti nivo odobrenih kredita.

U zajedničkom saopštenju, posle jučerašnjeg sastanka u Beču, banke su podržale ekonomske reforme Srbije predviđene u okviru novog aranžmana sa MMF-om. Sastanku u Beču prisustvovao je guverner NBS i predstavnici banaka Inteza Sao Paulo, Rajfajzen internešenel, Hipo Alpe-Adrija banke, Eurobank EFG, Nacionalne banke Grčke, Unikredit banke, Sosijete ženeral banke, Alfa banke, Folksbanke i Pireus banke. Skupu je predsedavao predstavnik MMF-a, uz učešće Svetske banke, EBRD, EIB, organa za nadzor poslovanja banaka matičnih zemalja (Austrija, Francuska, Grčka i Italija), predstavniciMinistarstva finansija Srbije, Evropske komisije i Evropske centralne banke.

U osmišljavanje veoma važnog paketa uključila se i Svetska banka, što će Srbiji omogućiti da ispuni sve obaveze i očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost, navodi se u saopštenju.

„Rukovodeći se procenom i verom u dugoročne perspektive razvoja Srbije, ušli smo na tržište kao strateški investitori i dali znatan doprinos tranziciji privrede ka otvorenoj, tržišnoj ekonomiji. Niz godina investirali smo znatna sredstva u Srbiji i rešeni smo da nastavimo da poslujemo. Svesni smo da je u našem najboljem zajedničkom interesu i interesu Srbije da se svi obavežemo da ćemo zadržati ukupan nivo izloženosti prema Srbiji.Čvrsto stojimo iza ekonomskih reformi Srbije predviđenih aranžmanom sa MMF-om. Takođe napominjemo da će u okviru programa Vlade Srbije podržanog od MMF-a, biti izvršeni stres testovi, u skladu sa metodologijom MMF-a, koji će proveriti otpornost banaka u slučaju pogoršavanja spoljnih uslova i domaće tražnje tokom narednih meseci", navodi se u saopštenju deset najvećih evropskih banaka.

B. D.

[objavljeno: 28/03/2009]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.