Čeka se vest iz Beograda

Izvor: Politika, 10.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čeka se vest iz Beograda

Bez evropske saglasnosti o Kosovu, srpski izbori dobar izgovor da se rešenje odgodi do sredine iduće godine

Za šefove Odseka za Balkan zemalja Kontakt grupe i specijalnog izaslanika UN za Kosovo Martija Ahtisarija zvanična odluka o datumu izbora iz Beograda biće važna, ali ne i presudna za današnji sastanak. Na vest o toj odluci ministri su spremni da čekaju još nedelju dana, saznaje se u zapadnim medijima. U slučaju odluke da se izbori održe u narednih nekoliko meseci, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Kontakt grupa će preporučiti da se odluka o rešenju statusa Kosmeta pomeri do polovine iduće godine.

Kako "Politika" saznaje iz diplomatskih izvora u Briselu, i Kontakt grupi odgovara odlaganje statusa budući da zasad nema saglasnosti šest država članica: Velike Britanije, SAD, Rusije, Francuske, Nemačke i Italije .

Datum izbora u Srbiji za ovo međunarodno telo je važan sa stanovišta raspleta političke situacije i uspostavljanja legitimnog državnog vrha u Srbiji koji bi se mogao sučiti sa odlukom o statusu pokrajine, ali važnost održavanja izbora u Srbiji trenutno je i jedna od retkih stvari oko kojih se sve zemlje slažu, što nije nevažno kada se zna da se u Kontakt grupi odluke donose konsenzusom. Zato je datum izjašnjavanja građana Srbije postao "uslov bez kojeg se ne može".

Ahtisarijev predlog rešenja prvobitno je najavljivan za kraj novembra.

Glavna sporna tema će među članicama svakako biti pitanje koje je pre dva dana načeo evropski komesar za proširenje EU Oli Ren izjavom da Kosovo i Metohija "mora da dobije politički i pravno jasan status, kako bi moglo da uđe u ugovorne odnose sa EU i međunarodnim finansijskim institucijama". Uz pitanje na kojem insistira Rusija – da li će status Kosmeta biti tretiran kao presedan – pitanje je da li će Ahtisarijev produženi mandat do sredine iduće godine biti dovoljan za postizanje konačnog dogovora.

Postoje različita tumačenja da li taj "politički i pravno jasan status" podrazumeva isključivo nezavisnost Kosmeta. Analitičarka Evropskog političkog centra u Briselu Lusija Montanaro Jankovski objasnila je juče za Tanjug da u evropskim krugovima postoji zabrinutost da bi buduća rezolucija SB UN o statusu Kosmeta mogla da bude nejasna zbog stava Rusije. Osim toga, Evropska komisija je u sredu ocenila da je Kosovo "jedinstven" slučaj i da ne može biti presedan za druge slučajeve u svetu.

To je sasvim suprotno ruskom stavu, koji se zasniva na "univerzalnim principima" i poštovanju međunarodnog prava. Dan uoči zasedanja Kontakt grupe potpredsednik ruske vlade i minstar odbrane Sergej Ivanov za ruski dnevnik "Izvestija" naglasio je da će dalji razvoj situacije u nepriznatim republikama Južnoj Osetiji i Abhaziji u Gruziji umnogome zavisiti od toga "kako će se Zapad ponašati u pitanju priznanja Kosova i Metohije". U Južnoj Osetiji je za nedelju zakazan referendum na kome se očekuje da će oko 90 odsto Rusa koji žive u ovoj pokrajini potvrditi odluku o odvajanju od Gruzije.

Pored toga, približavanje roka za rešavanje statusa Kosmeta uzdrmava i druge zamrznute etničke sukobe i produbljuje diplomatsku krizu i podele u EU. Još krajem prošlog meseca Rojters je u analizi naveo da je Ahtisari, zbog snažnog protivljenja Beograda i Moskve, odustao od ideje da za južnu srpsku pokrajinu predloži bezuslovnu nezavisnost. Međutim, "nešto između" dovelo bi do "neprijatnog scenarija prema kome bi Vašington vodio diplomatsku borbu za priznavanje Kosova, a Rusija bi se tome opirala. Ovakav razvoj događaja mogao bi da dovede do podele EU", primetila je britanska agencija.

Slično juče piše i londonski "Fajnenšel tajms", koji podseća da se "EU prijemom međunarodno priznate Republike Kipar, u kojoj žive sami Grci, nadala da će motivisati saverni, turski deo, da prevaziđe razlike i dosadašnje podele - ali to se nije desilo". Britanski dnevnik zaključuje da je isti princip trebalo da bude primenjen i na zapadnom Balkanu, gde bi evropska perspektiva bila stimulans za prevazilaženje problema, ali upozorava da sukobi tamo još nisu završeni.

"Te neizvesnosti podsećaju EU na rizik koji je preuzela kada je primila Kipar pre nego što su tamošnji problemi rešeni".

Rojters je juče citirao neimenovane zapadne diplomate koji su ovoj agenciji rekli da Ahtisari naginje ka tome da u svom predlogu rešenja Kosovo "usmeri ka nezavisnosti", ali da priznavanje te nezavisnosti bude prepušteno bilateralnim odlukama kako se ne bi antagonizirala Rusija.

Početak takvog scenarija juče je najavio premijer kosovskih Albanaca Agim Čeku konstatacijom da bi Priština mogla unilateralno da proglasi nezavisnost od Srbije, ukoliko rešenje UN ne bude Kosovu garantovalo državnost. "Ne pretim Savetu bezbednosti, ali to vidimo kao mogućnost", rekao je Čeku.

Među visokim zvaničnicima EU zasad ne postoji saglasnost oko ovog modela. Predstoji, po svoj prilici, još mnogo diplomatskih kontakata na najvišem nivou pre nego što Ahtisari dobije zeleno svetlo da izađe sa svojim predlogom.

-----------------------------------------------------------

Ne može za sve isto

Protiveći se održavanju referenduma o nezavisnosti Južne Osetije od Gruzije, SAD su juče pozvale obe strane da "pronađu mirno rešenje koje bi definisalo status Južne Osetije u okviru međunarodno priznatih granica Gruzije i koje bi obezbedilo Južnoj Osetiji zanačajnu autonomiju u okviru jedinstvene Gruzije". Stav SAD koji je preneo portparola Stejt departmenta Šon Mekormak na liniji je onoga što traži državni vrh Srbije za Kosovo i Metohiju.

Biljana Mitrinović

[objavljeno: 10.11.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.