Izvor: B92, 04.Nov.2004, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Buš došao do drugog mandata

Vašington -- Republikanac Džordž Buš je 14. predsednik u istoriji SAD koji je osvojio drugi mandat.

Buš je istovremeno prvi republikanac posle Ronalda Regana kojem je to pošlo za rukom. Posle kraćeg odlaganja zbog brojanja glasova u Ohaju, demokratski kandidat Džon Keri priznao je poraz i čestitao Bušu na pobedi. I Buš i Keri su pozvali naciju na ujedinjenje posle meseci žestoke partijske borbe. Ankete sa birališta pokazale su podatak da je svaki peti Amerikanac doneo >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << odluku za koga će da glasa zbog moralnih pitanja, a ne na osnovu rata u Iraku ili ekonomskih pitanja.

Obraćajući se naciji iz centra "Ronald Regan" u Vašingtonu, Buš je rekao da je ponosan na to što će u naredne četiri godine predvoditi SAD na putu ekonomskog oporavka i društvenih reformi. On je obećao nastavak pomoći demokratiji u Iraku i Avganistanu i pobedu u ratu protiv terorizma i naglasio da mu je u ostvarenju tih ciljeva potrenba podrška ujedinjene SAD. "Imamo jednu zemlju, jedan Ustav i jednu budućnost", rekao je Buš.

Bušu je pobedu donela država Ohajo, gde još nisu izbrojani svi glasovi, ali je ustanovljeno da Keri ne može da nadoknadi Bušovu prednost. Keri je priznao poraz u Bostonu, a u emotivnom govoru pred uplakanim pristalicama poručio je demokratama da ne mogu da dobiju ove izbore, ali da to ne znači da jednog dana njihov glas neće promeniti budućnost SAD. On je naglasio potrebu ujedinjavanja republikanaca i demokrata i nalaženju zajedničkih ciljeva. "U američkim izborima nema gubitnika jer se, bez obzira na to da li je naš kandidat bio uspešan, sledećeg jutra svi budimo kao Amerikanci", rekao je Keri.

Za razliku od pre četiri godine, kada je došao u Belu Kuću posle sporne pobede na Floridi i s pola miliona neposrednih glasova manje od protivkandidata Ala Gora, Buš u drugi mandat ulazi neosporenog kredibiliteta, s 3,5 miliona glasova više od Kerija. Time su Amerikanci još jednom pokazali da ne menjaju svog lidera dok je rat u toku. Međutim, ankete sa birališta pokazale su da se svaki peti birač rukovodio takozvanim moralnim kriterijumom pre nego situacijom u Iraku ili ekonomijom. Bušova religioznost, protivljenje abortusu, homoseksualnim brakovima i upotrebi ljudskih embriona za medicinska istraživanja doneli su mu neočekivano široku podršku.

Trijumf republikanaca jeste potpun i zbog rezultata izbora za Kongres i Senat, gde su učvrstili svoju kontrolu. Uz to, konzervativci imaju prednost pet prema četiri i u Vrhovnom sudu, a u naredne četiri godine nekoliko sudija treba da bude penzionisano, a nove predlaže Bela kuća. Vrhovni sud, koji ideološki podržava Buša, mogao bi da utiče na sudbinu zakona vezanih za abortus, smrtnu kaznu, prava homoseksualaca i versko opredeljenje, što je scenario od kojeg strepe demokrate. Prvi test za obećano partijsko jedinstvo trebalo bi da bude glasanje o Bušovom predlogu novog budžeta.

Glasači su se 2. novembra izjašnjavali i o nekoliko zakonskih inicijativa, pa je u 11 država zabranjen brak pripadnika istog pola, u Kaliforniji je dozvoljeno korišćenje ćelija embriona u medicinskim istraživanjima, a Montana je odobrila korišćenje marihuane za lečenje, za B92 javlja Helena Đorđević.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.