Izvor: Blic, 15.Sep.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Budućnost zapadnog Balkana

Budućnost zapadnog Balkana

Velika Britanija predsedava Evropskom unijom u ključnom trenutku za zapadni Balkan. Postoje dva glavna izazova. Rešavanje problema koji su ostali nerešeni nakon konflikta iz 90-ih godina i postavljanje ovog regiona čvrsto na kolosek ka mogućem članstvu u Evropsku uniju. Moja poseta regionu (tokom narednih nekoliko dana) govori koliko značaja pridajemo ovim ciljevima, koji zauzimaju centralno mesto na dnevnom redu našeg predsedavanja.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Čvrsto verujem da je budućnost ovog regiona u Evropi. Geografski položaj zemalja zapadnog Balkana i njihova uloga u evropskoj istoriji nesporno ih stavljaju u središte Evrope. Više od 50 godina Evropska unija pruža pomoć svojim članicama da steknu i održe mir, demokratiju i napredak. Možda je najveći izazov da Evropska unija učini sve da se ove dobrobiti sada prošire i na zapadni Balkan i druge zemlje koje žele da se pridruže EU.

Jasno je da je rešavanje preostalih glavnih političkih pitanja zapadnog Balkana od ključnog značaja ukoliko zemlje ovog regiona žele dalje da napreduju na putu ka učlanjenju u EU i NATO. Međunarodna zajednica i zemlje u regionu moraju da učine naročiti napor ka rešavanju pitanja statusa Kosova. To bi Kosovu, i Srbiji i Crnoj Gori, pružilo stabilnost koja im je potrebna za planiranje budućnosti.

Međunarodna zajednica, posebno Evropska unija, takođe treba da nastavi da blisko pomaže multietničkim državama BiH i Makedoniji da uspešno grade svoje ustavne strukture. Velika Britanija, kao zemlja koja ima najviše pripadnika u mirovnim snagama u Bosni i na Kosovu i kao član Saveta bezbednosti i Kontakt grupe, namerava da ostane blisko uključena u rešavanje ovih pitanja.

Neophodna podrška za rešavanje svih ovih pitanja jeste potreba da se privedu pravdi svi optuženi za ratne zločine tokom 90-ih. Saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju nije neophodna samo radi integracije u EU ili NATO - to je ključno pitanje suočavanja sa prošlošću i postavljanja vladavine prava u sam centar modernih država.

Tokom ove posete razgovaraću o svim ovim pitanjima. Ali, takođe želim da u središte svojih razgovora stavim i pitanje evropske budućnosti Balkana. Razumem zabrinutost zbog nedavnih političkih previranja u EU koja su dovela u pitanje našu opredeljenost za dalje proširenje. Proširenje je, nesumnjivo, jedna od tema koja je zabrinula glasače na referendumu u Francuskoj i Holandiji po pitanju Ustavnog sporazuma.

Međutim, sednica Saveta Evrope juna meseca ove godine, koja je usledila nakon referenduma, reafirmisala je opredeljenost Evropske unije za konačno učlanjenje zapadnog Balkana. Obećanje koje je EU u početku dala u Feiri 2000. godine i dalje je na snazi. Sada je na zemljama u regionu da pokažu da mogu da ispune iste političke i ekonomske kriterijume (kriterijume iz Kopenhagena) koji se odnose na sve kandidate za članstvo u EU.

Budimo pošteni i realistični. Put ka članstvu u EU jasno je određen, ali nije lako ostvarljiv. Od samih zemalja kandidata zavisi koliko brzo će postati članice. Svaka zemlja biće tretirana prema svojim zaslugama. Sve zemlje u regionu treba da prođu kroz bolne reforme. Ali, ove reforme, koliko su neophodne za funkcionisanje jedne zemlje u EU, toliko su i suštinski deo modernizacije.

Proces integracija u EU jasno je određen procesom o stabilizaciji i pridruživanju. To je postepeni pristup koji se zasniva na pružanju pomoći, garantovanju trgovinskih preferencijala, političkom dijalogu, pružanju tehničkih saveta i konačnom potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nakon ovoga, zemlja može da aplicira za članstvo u EU, da postane kandidat za učlanjenje, a potom da vodi pregovore o pridruživanju pošto i Evropska komisija i Savet Evrope procene da je za to spremna. Kada se pregovori o pridruženju pokrenu, oni se mogu brzo obaviti - Litvanija i Letonija su okončale pregovore za samo dve godine.

Ali, u svakoj fazi napredak zavisi od ispunjenja uslova koji imaju za cilj da se zemljama kandidatima pomogne u ispunjavanju standarda koji se očekuju od zemalja članica EU. Saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju samo je jedan od uslova, ali je i najvažniji. Međutim, napredak u drugim oblastima, kao što je zaštita prava manjina, dobra vladavina, borba protiv organizovanog kriminala i povratak izbeglica, takođe je od suštinskog značaja.

U toku predsedavanja EU nadamo se da ćemo pomoći jednom broju zemalja da krenu ovim putem. EU je spremna da pokrene pregovore o pridruživanju sa Hrvatskom čim ona pokaže da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. U novembru, Evropska komisija treba da da svoju procenu molbe za učlanjenje bivše jugoslovenske republike Makedonije. Nakon izbora koji će se održati ovog leta, Albanija će imati priliku da pokaže da sprovodi reforme koje su potrebne za zaključenje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Mi takođe radimo na započinjanju pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju kako sa BiH, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom. Velika je simbolika u tome što se to čini 10 godina nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma i pet godina nakon pada Miloševića. Ali, u oba slučaja uslovi se moraju ispuniti. Puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju biće ključ za Srbiju i Crnu Goru da krene napred. Mi u potpunosti podržavamo nameru Beograda da pokuša da uhapsi generala Mladića pre oktobra. Studija o izvodljivosti BiH sprovedena je u novembru 2003. Studija je zaključila da Bosna mora da načini značajan napredak u 16 prioritetnih oblasti da bi se započelo sa pregovorima o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Od ovih prioriteta jedino na planu reforme policije nije učinjen napredak. Ja se nadam da će svi politički lideri u Bosni raditi na nalaženju rešenja za ovo pitanje u sledećih nekoliko nedelja, ukoliko hoćemo da pregovori počnu za vreme predsedavanja Velike Britanije.

Put ka evropskim integracijama je dug i težak. Neke reforme i neke odluke možda neće biti popularne za vaše lidere. Treba dosta istrajnosti i to se neće desiti preko noći. Ali ja vas ohrabrujem da se usredsredite na krajnji rezultat, a to je da vaš region zauzme pravo mesto u Evropi i da vi uživate u dobrobiti koje evropske integracije donose narodima. Autor je ministar za Evropu Velike Britanije

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.