Izvor: Glas javnosti, Beta, Tanjug, 04.Mar.2010, 13:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Beograd i Zagreb povlače granice
BEOGRAD - Politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Srbije Borko Stefanović izjavio je da postoji dobra volja zvaničnog Beograda i Zagreba da se reši otvoreno pitanje granice na Dunavu i dodao da očekuje da će u najkraćem roku doći do sastanka državnih komisija.
Granica najspornija tačka
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je nedavno da su u srpsko-hrvatskim odnosima najspornije tačke oko granice i problemi "vezani uz rat i poratno vreme", ali >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << je dodao i da smatra da je granični problem sa Srbijom, za razliku od onog sa Slovenijom, manji i lakše rešiv, "primenom jednog ili drugog kriterijuma".
Josipović je istakao i da bi njegova zemlja mogla da preispita odluku o tužbi za genocid protiv Srbije, ukoliko Beograd prihvati pregovore o nestalim osobama, suđenjima za ratne zločine i vraćanju kulturnog blaga koje je nestalo tokom rata.
Sporna teritorija
Sporna teritorija prostire se od granice sa Mađarskom do Bačke Palanke, a prema procenama, reč je o 10.000 hektara na levoj obali Dunava koja katastarski pripada Hrvatskoj.
Sporno područje nalazi se u Srbiji pošto je trenutna granica na Dunavu. Na delu od mađarske granice do Bogojeva, odnosno na teritorijama opština Sombor i Apatin na levoj obali Dunava nalazi se spornih 7. 800 hektara.
Prema podacima Službe za katastar u Somboru, ta područja, kako je ranije navela Beta, pripadaju katastarskim opštinama Batina, Draž, Kneževi Vinogradi, Zmajevac Jedan, Zmajevac Dva i Kopačevo u Hrvatskoj. Na desnoj, hrvatskoj obali Dunava, nalazi se oko 600 hektara teritorije koja katastarski pripada Srbiji. Područje na levoj obali Dunava koje katastarski pripada Hrvatskoj obuhvata neka vikend naselja, obradiva zemljišta, šume, trstike i u manjem delu vinograde. Jednim delom tog područja gazduju "Vojvodinavode" i "Vojvodinašume".
Stefanović je istakao da Srbija u tom pitanju polazi sa stanovišta utemeljenog u međunarodnom pravu i praksi.
- To znači da granična linija treba da ide sredinom toka reke Dunav, kao što je to bilo do sada. Stav Hrvatske je da granična linija treba da prati katastarsko zemljište, koje je u velikoj meri u hektarima izraženo, veće na strani Hrvatske a nalazi se na našoj strani Dunava, dok je u manjoj meri na hrvatskoj strani Dunava - rekao je direktor MSP-a Srbije.
On je objasnio da to zemljište nije u vlasništvu država, već da su u pitanju privatni posedi građana, pa Srbija smatra da hrvatski pristup nije utemeljen u međunarodnoj praksi.
- To bi značilo da svaka država čiji građani imaju neku zemljišnu parcelu mogu da kažu 'to je granica naše države'. To, međutim, nije tačno - dodao je Stefanović.
On je naglasio da se nada da će dve komisije uspeti da nađu adekvatno rešenje i da će biti izbegnuta arbitraža, koja bi odugovlačila i komplikovala proces.
