Be­o­grad i Pri­šti­na – ta­o­ci di­ja­lo­ga?

Izvor: Politika, 27.Nov.2011, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Be­o­grad i Pri­šti­na – ta­o­ci di­ja­lo­ga?

Eks­per­ti Cen­tra za stra­te­ške i me­đu­na­rod­ne stu­di­je u Va­šing­to­nu pred­la­žu da se u di­ja­lo­gu Be­o­gra­da i Pri­šti­ne otvo­re i pi­ta­nja se­ve­ra Ko­so­va, ali i razgraničenja Sr­bi­je i Ko­so­va

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka

Va­šing­ton – Be­o­grad i Pri­šti­na su „me­đu­sob­ni ta­o­ci”: bez sa­gla­sno­sti Be­o­gra­da Pri­šti­na ne mo­že da uđe u me­đu­na­rod­ne >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << or­ga­ni­za­ci­je, dok bez ami­no­va­nja Pri­šti­ne Be­o­grad ne mo­že u pot­pu­no­sti da na­pre­du­je ka član­stvu u EU, po­ru­ču­ju eks­per­ti Cen­tra za stra­te­ške i me­đu­na­rod­ne stu­di­je (CSIS)u Va­šing­to­nu.

„Bri­sel u ovo­me s jed­ne stra­ne vi­di pri­li­ku da otva­ra­njem vra­ta Sr­bi­ji ubla­ži even­tu­al­nu iz­bor­nu po­be­du nje­nih na­ci­o­na­li­sta, dok sa dru­ge, ne­re­šen pro­blem Ko­so­va mo­že pro­tiv­ni­ci­ma pro­ši­re­nja da pru­ži iz­go­vor za od­la­ga­nje srp­skog pri­stu­pa­nja”, oce­na je Januša Bu­gaj­skog,di­rek­to­ra Pro­gra­ma de­mo­kra­ti­ja, i Hi­te­re Kon­li, di­rek­tor­keEvrop­skog pro­gra­ma Cen­tra za stra­te­ške i me­đu­na­rod­ne stu­di­je, iz­ne­ta na kon­fe­ren­ci­ji: „Vre­me za pro­me­ne: no­vi tran­sa­tlant­ski pri­stup za­pad­nom Bal­ka­nu”.

Ana­li­za Bu­gaj­skog i Kon­li­je­ve usred­sre­đe­na je na „uspe­he i manj­ka­vo­sti” di­ja­lo­ga Be­o­gra­da i Pri­šti­ne i me­đu­sob­no su­prot­sta­vlje­ne stra­te­gi­je nje­go­vih uče­sni­ka: dok li­de­ri Sr­bi­je na nje­ga gle­da­ju kao na sred­stvo za is­pu­nje­nje uslo­va ka sta­tu­su kan­di­da­ta za EU i na­sto­je da ga is­ko­ri­ste za spre­ča­va­nje ili bar od­la­ga­nje no­vih pri­zna­va­nja Ko­so­va, vla­da u Pri­šti­ni ga sma­tra „pr­vim ko­ra­kom ka srp­skom pri­zna­va­nju ko­sov­ske ne­za­vi­sno­sti”.

Zva­nič­ni Be­o­grad, pre­ma ovoj ana­li­zi, do­bi­ja­nje EU kan­di­da­tu­re vi­di i kao va­žno po­stig­nu­će ko­jim mo­že da pri­do­bi­je bi­ra­če na pred­sto­je­ćim (do ma­ja 2012) iz­bo­ri­ma.

„Kao mi­ni­mum, Sr­bi­ja ne že­li da pot­pi­si­va­njem bi­lo ka­kvog bi­la­te­ral­nog spo­ra­zu­ma, sa vla­dom ko­ju ne pri­zna­je u ko­rist Pri­šti­ne, pro­me­ni sta­tus kvo. Tre­ći srp­ski cilj u bi­la­te­ral­nim raz­go­vo­ri­ma je da „uma­nji do­ma­će na­ci­o­na­li­stič­ke pri­ti­ske da ne či­ni do­volj­no za srp­sku bra­ću na se­ve­ru Ko­so­va”.

Ana­li­ti­ča­ri CSIS-a kon­sta­tu­ju i da su vla­di­ni zva­nič­ni­ci u Be­o­gra­du „uka­za­li da je nji­hov kraj­nji cilj po­de­la Ko­so­va, s ob­zi­rom na to da po­vra­tak kon­tro­le nad ce­lim ni­je vi­še iz­vo­dljiv”.

Što se ti­če „ra­ču­ni­ca i ra­nji­vo­sti” Ko­so­va, ana­li­za uka­zu­je na tri „cr­ve­ne li­ni­je” Pri­šti­ne: da ne mo­že da se do­vo­di u pi­ta­nje fi­nal­ni sta­tus, da su gra­ni­ce ne­pro­men­lji­ve i da Sr­bi­ja ne mo­že da ima reč u unu­tra­šnjoj te­ri­to­ri­jal­noj or­ga­ni­za­ci­ji Ko­so­va.

Pri­šti­na stra­hu­je da je Evrop­ska ko­mi­si­ja vi­še sklo­na da pri­hva­ti po­zi­ci­ju Be­o­gra­da u di­ja­lo­gu, jer Bri­sel „evrop­sku in­te­gra­ci­ju Sr­bi­je vi­di kao bi­tan deo EU po­li­ti­ke za za­pad­ni Bal­kan”. U tom kon­tek­stu, a i kao do­kaz da je EU po­sta­la „sta­tu­sno ne­u­tral­na”, vi­di se i ne­dav­na pre­po­ru­ka da Sr­bi­ja do­bi­je sta­tus kan­di­da­ta.

Šta CSIS na kra­ju pre­po­ru­ču­je Va­šing­to­nu i Bri­se­lu? Me­đu pr­vim su­ge­sti­ja­ma je da be­o­grad­sko-pri­štin­ski di­ja­log do­bi­je ve­ći i ši­ri fo­kus, kao i da EU i SAD pred­lo­že „mno­go da­le­ko­se­žni­ji” dnev­ni red ka­ko bi se po­sti­gli „kon­kret­ni­ji po­li­tič­ki re­zul­ta­ti”.

Kao pred­met raz­go­vo­ra mo­rao bi da se uvr­sti i se­ver Ko­so­va, u ci­lju „ob­no­ve ko­sov­skog in­te­gri­te­ta” s ob­zi­rom na to da je „po­de­lje­no Ko­so­vo iz­vor spo­re­nja Be­o­gra­da i Pri­šti­ne ”i da bi kao ta­kvo bi­lo „tač­ka ne­sta­bil­no­sti u go­di­na­ma ko­je do­la­ze”. Zbog to­ga bi u di­ja­log tre­ba­lo da bu­de uklju­če­na i „de­mar­ka­ci­ja gra­ni­ce kao po­li­tič­ko pi­ta­nje”.

CSIS pre­po­ru­ču­je i „usa­gla­še­nu kam­pa­nju da se pro­ši­ri me­đu­na­rod­na pri­zna­tost Ko­so­va”, ko­ja bi po­če­la sa pet EU ze­ma­lja ko­je do­sad to ni­su uči­ni­le (Grč­ka, Špa­ni­ja, Ru­mu­ni­ja, Slo­vač­ka i Ki­par). U pro­tiv­nom, ove ze­mlje mo­gle bi da da blo­ki­ra­ju ne­ke re­zul­ta­te di­ja­lo­ga. „Ve­će je­din­stvo EU ta­ko­đe bi po­sla­lo jak sig­nal Ru­si­ji, dok bi isto­vre­me­no UN mo­gle da ohra­bre dru­ge ze­mlje da Ko­so­vu pru­že pri­zna­nje”.

Me­đu pre­po­ru­ka­ma je i us­po­sta­vlja­nje di­rekt­nih od­no­sa iz­me­đu Ko­so­va i Bri­se­la, što pod­ra­zu­me­va i uki­da­nje nad­zor­ne mi­si­je Eulek­sa, kao su­ge­sti­ja da se Ko­so­vu po­nu­di Ugo­vor o sta­bi­li­za­ci­ji i pri­dru­ži­va­nju, uz ”ma­pu pu­ta” ka kan­di­da­tu­ri, što bi EU, po oce­ni Bu­gaj­skog i Hi­te­ro­ve, omo­gu­ći­lo ve­ći uti­caj na Pri­šti­nu.

Mi­lan Mi­šić

----------------------------------------------------------

CSIS je „bi­par­tij­ski”

Cen­tar za stra­te­ške i me­đu­na­rod­ne stu­di­je (CSIS) je­dan je od po­zna­ti­jih u mno­štvuov­da­šnjih ”tink tank” („is­tra­ži­vač­ki cen­tar”) in­sti­tu­ci­ja. Osno­van je još 1962, zva­nič­no je „bi­par­tij­ski”, što zna­či da se ne osla­nja ni na jed­nu od dve stran­ke ame­rič­ke po­li­ti­ke, a re­pu­ta­ci­ju mu da­ju i biv­ši čla­no­vi ko­ji su ne­sum­nji­vi do­a­je­ni ame­rič­ke di­plo­ma­ti­je, kao što su Hen­ri Ki­sin­džer, Zbig­njev Bže­žin­ski, Ben Skov­kroft, Ma­dlen Ol­brajt…

Ko je Ja­nuš Bu­gaj­ski (ovaj an­tr­fi­le oba­ve­zno ide)

Ja­nuš Bu­gaj­ski, di­rek­tor Pro­gra­ma de­mo­kra­ti­ja u Cen­tru za stra­te­ške i me­đu­na­rod­ne stu­di­je, ugled­ni je ame­rič­ki eks­pert za ju­go­i­stoč­nu Evro­pu ko­ji je u svo­jim sta­vo­vi­ma otvo­re­no na­klo­njen Al­ban­ci­ma na Ko­so­vu. Ana­li­za ko­ju je sa Hi­te­rom Kon­li pred­sta­vio mo­že se sma­tra­ti pre­po­ru­ka­ma Pri­šti­ni ka­ko da se po­na­ša u od­no­si­ma sa Be­o­gra­dom. Zbog uti­ca­ja ko­ji CSIS ima mo­že se oče­ki­va­ti da pre­po­ru­ke Ja­nu­ša Bu­gaj­skog po­sta­nu i deo zva­nič­ne po­li­ti­ke Va­šing­to­na pre­ma Bal­ka­nu.

P. R.

objavljeno: 28.11.2011.

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Ne­ma lo­bi­ra­nja za „Oska­ra”

Izvor: Politika, 27.Nov.2011

Dan Ta­na, je­di­ni Sr­bin u Ame­rič­koj film­skoj aka­de­mi­ji, go­vo­ri o na­šim šan­sa­ma, o bru­ka­ma i us­pe­si­ma na­še ki­ne­ma­to­gra­fi­je, po­li­ti­ci ko­jom gu­bi­mo film­ske mi­li­o­ne..Dan Ta­na je je­di­ni Sr­bin, do­ži­vot­ni član Ame­rič­ke...

Nastavak na Politika...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.