Izvor: TvojPortal.com, 31.Jul.2011, 11:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zagonetni lik sa freske
Glas Srpske Pivski manastir je jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore iz vremena turske vladavine. Građen je dok je veliki vezir Otomanske imperije bio Mehmed-paša Sokolović, a uz zalaganje mitropolita Savatija završen je 1586. godine.
Zanimljivo je da se pod freskama u zdanju manastira, koje su zbog izgradnje Hidroelektrane "Piva" zajedno sa ovom svetinjom premještene na novu lokaciju, >> Pročitaj celu vest na sajtu TvojPortal.com << nalazi površina od 1.200 kvadratnih metara.
Najpoznatije freske su Bogorodica, Tri jerarha, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a "pisane su" od 1604. do 1626. godine.
Sadašnji iguman pivskog manastira Jefimije ističe još jednu zanimljivu fresku koja zbog svoje skromnosti i mjesta gdje je postavljena ne privlači pažnju vjernika i turista.
- To je freska na bočnoj strani manastira, pored sporednog ulaza u hram, a predstavlja, kako se pretpostavlja, lik Mehmed-paše Sokolovića, za koga mnogi smatraju da je bio jedan od najvećih ktitora svetinje - kaže iguman Jefimije.
Na fresci je naslikan čovjek okrenut liku mitropolita Savatija, sa lijevom rukom položenom na prsima, a desnom upola ispruženom prema njemu. Na glavi ima kapu, omotanu tankom čalmom, sličnom turbanu i okruglu, zaobljenu podšišanu bradu. Na njemu je ćurak bez rukava postavljen lisičinom. Freska je dosta oštećena, pa je nemoguće pročitati natpis iznad nje. Mnogi misle da je to Sokolović-paša koji je možda i bio Savatijev stric.
Istoričari umjetnosti zapažaju da nije uobičajeno ni kanonski da se među pravoslavnim bogougodnicima mogu slikati i Turci, muslimani.
Postoji i teorija da je na fresci lik igumana Simeuna.
Ova teorija nema naučnu podlogu jer se ni u jednom pravoslavnom manastiru iguman nije "slikao" sa kapom na glavi, niti su kad srpski kaluđeri imali zaobljenu bradu. Tako podšišanu bradu su nosili muslimanski činovnici na višim položajima u Otomanskoj imperiji.
Uz ovu pretpostavku ide i tvrdnja da je istorijski dokazano da je iguman Savatije umro 1586. godine, znači godinu prije nego što se počelo sa freskopisanjem manastirskih zidova.
Jedna legenda govori da je u manastir dolazio i silni Smail-aga Čengić, koji se klanjao pred neobičnom freskom i obavezno darivao manastirsko bratstvo.
Novac
Manastir Piva je velikih dimenzija, freskopisan je na zavidnoj površini, pa je sigurno za njegovu gradnju trebalo da se obezbijedi mnogo novca. A taj novac, u to vrijeme, mogao je da pošalje jedino Mehmed-paša Sokolović, koji je "tri cara dvorio i dodvorio tri tovara blaga".
freskepivski manastir
