Srbija u zapećku internet trgovine

Izvor: Glas javnosti, 06.Jun.2009, 10:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija u zapećku internet trgovine

BEOGRAD - Kupovina robe preko interneta u Srbiji gotovo da ne postoji, iako je to jedan od najpopularnijih načina trgovine u svetu. Osim nekoliko izuzetaka, nijedna domaća firma nema internet prodavnicu, a kako stvari trenutno stoje, teško da će se ta slika uskoro promeniti nabolje. Glavni razlog za ovakvu situaciju je loša i neuređena zakonska regulativa koja otežava elektronsku trgovinu i nedostatak servisa poput američkog „Pejpela“ ( >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << PayPal), koji bi olakšao kupovinu preko mreže. „Pejpel“ je sistem koji omogućava korisnicima interneta da svoja sredstva sa bankovnog računa, odnosno kreditne kartice vežu za imejl adresu, tako da pri kupovini preko interneta ne moraju svaki put da unose broj kartice ili računa i da daju nalog za transfer novca, već „Pejpel“ deluje kao posrednik između kupca i prodavca, što korisnicima interneta obezbeđuje visoku sigurnost.

Alternativa

Osim „Pejpela“, u svetu postoje i drugi slični servisi za transfer novca i kupovinu preko interneta, a jedan od najpopularnijih je moneybookers.com. Ova kompanija omogućava i građanima Srbije da na lak način primaju i šalju novac i kupuju robu preko interneta, ali je broj sajtova koji prihvataju moneybookers daleko manji od onih koje primaju PayPal. I pored toga, ovaj servis je postao veoma popularan u Srbiji, naročito među građanima koji prodaju svoje fotografije, video- snimke ili muziku preko interneta.

Na dugom štapu

Međutim, ovu najrasprostranjeniju platformu za e-trgovinu, ne treba očekivati uskoro na domaćem tržištu. Kako objašnjava Aleksandar Birovljev, direktor razvoja firme za prodaju preko interneta „E-dućan“, predstavnici „Pejpela“ su razmatrali mogućnost da uvrste i Srbiju u svoju ponudu, pa su čak i razgovarali sa Narodnom bankom Srbije u vezi sa propisima koji onemogućavaju građanima da iz države iznose novac. Restriktivna regulativa je do sada bila glavni problem u razvoju ovakvih servisa, tako da čak ni kompanija za transfer novca „Vestern junion“, koja već dugo posluje u Srbiji, još ne nudi mogućnost slanja novca u inostranstvo, već samo primanja sredstava.

- Drugi problem je loša bezbednost naših servera, pošto iz Srbije i dalje dolazi mnogo hakerskih napada, a svi će se setiti da je pre nekoliko godina bio čest slučaj da su tinejdžeri preko tuđih kartica naručivali laptopove, diskove i slično. Uz to, Srbija je i dalje na crnoj listi zbog istorije od pre 2000. godine i doživljava se kao rizična zemlja - kaže Birovljev, dodajući da je „Pejpel“ imao problem sa bezbednošću i u Makedoniji, ali da je tamo problem rešen uvođenjem uređaja za autentikaciju korisnika, takozvanih tokena.

Prema njegovim rečima, dolazak „Pejpela“ bi svakako bio koristan za građane koji bi dobili mogućnost da kupuju na mnogim inostranim sajtovima, na prvom mestu na „Ibeju“, ali to ne treba očekivati u ovim uslovima.

Dolaze u Beograd

I pored toga, predstavnici „Pejpela“, ali i najveće onlajn prodavnice na svetu „Amazon“, „Ciska“ i „Repidšera“ (Rapid Share) sledeće nedelje će doputovati u Srbiju na konferenciju o poslovanju preko interneta „Ifront“, što će po rečima Birovljeva, čiji je „E-dućan“ partner skupa, biti prvi put da se tako nešto događa na našem tržištu.

Za sada, u Srbiji je moguće organizovati internet prodavnicu jedino preko servisa banke „Inteza“, ali je mala rasprostranjenost glavni problem sa ovom uslugom, pošto „Inteza“ ne prihvata prodavce koji ne ostvaruju godišnji promet od minimum 500.000 evra, a uz to uzima i pet odsto od svake transakcije. U ovom momentu, ukupno 32 firme nude prodaju preko interneta uz pomoć „Intezinog“ servisa, uključujući „Jat ervejz“, „Železnice Srbije“, „Pakom“, „Komtrejd“, „Telenor“ i MTS.  

Glavni razlog zasto Paypal ne posluje sa Srbijom sto to ne odobrava americka vlada. Price o hakerskim upadima su price za malu decu. Ispada da su u Srbiji hakeri genijalci, za razliku od evropskih i americkih. Ne samo da se novac iz Srbije ne moze iznositi na ovaj nacin /mada se moze iznositi u dzakovima na Sejselska ostrava/ nego se ne moze ni primati. Zasto bi ovo drugo NBS sprecavala kada se zna da NBS zivi od deviznih priliva od srpske dijaspore.

Nije PEJPEL vec PEJPAL, ako hocete vec pravilno, ali i jedno i drugo izgleda bezveze i nema veze sa zdravim mozgom. Bolje bi bilo da se malo obrazujete, pa bi mozda i internet trgovina proradila. Ovakve stvari se svugde u svetu pisu u originalu. Dakle "Paypal", pa kada to naucite, eto vama i napretka. Do tada trgujte ekserima, A PEJPEL mozete da koristite samo u mesnoj zajednici...

A za REPIDSERA nemam komentar !!!????

Искуство показује да треба избегавати било какве теме се Србија повезује са некаквим запећком или заостајањем.

Србија је била више од десет година изложена елементарној непогоди, званој НАТО и међ заједница, па је у толико мање релевантно било какво поређење са индустријским земљама.

Од већине комшија смо бољи, упркос наведеној ел. непогоди. Статистика!!!

Лако за разумевање, или???

promet od preko pola miliona ? gazda misko nece da radi ni sa kim ko zaradjuje manje nego sto je njegov dzeparac za prepodne. a tih 5% sto uzima, nije to provizija nego reket, mogu da predju i na 10% a i na 100%, bas me briga, ovde internet vec izlazi iz mode a uci ce barikade :)

Pre nego što kupite nešto preko interneta ili platite neki račun ili rezervišete naprimer letovanje,pomislite koliko će ljudi ostati bez radnog mesta samo zato što je takav način poslovanja udoban. Isto važi i za upotrebu bankomata. U Nemačkoj je pre dve god. 4000 ljudi u bankama ostalo bez posla jer su Nemci plaćali račune preko interneta. Možda ste vi sada na redu.

ČUVAJTE RADANA MESTA SVOJIH SUGRADJANA.

Nije "pejpel" vec "pejpal" (paypal) - kovanica od "prijatelj/ drugar placanja".

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.