Izvor: Radio Slobodna Evropa, 04.Sep.2014, 09:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
NATO samit: Kritike na račun Rusije
Na početku NATO samita u Velsu, koji treba da odgovori na brojna pitanja ključna za budućnost Alijanse, zapadni čelnici u četvrtak su kritikovali Rusiju zbog njene "destabilizirajuće uloge" na krizu u Ukrajini.
NATO je upozorio da će pritisak na Rusiju biti pojačan ako ne promijeni kurs svojih akcija na istoku Ukrajine, prenosi BBC.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenjko izvjestiće čelnike SAD i EU o ranijim razgovorima o mirovnom planu s ruskim >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << predsjednikom Vladimirom Putinom.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je prije početka samita da Rusija napala Ukrajinu.
“Suočavamo sa sa dramatičnom promjenom sigurnosne situacije”, rekao je prvi čovjek Alijanse.
Američki predsjednik Barak Obama i britanski premijer Dejvid Kameron uoči samita u Velsu u istakli su svoj jedinstven stav podrške Ukrajini u suprotstavljanju Rusiji.
U zajedničkom uvodniku objavljenom u četvrtak u listu Tajms (The Times), dvojica lidera su napisali kako je "Rusija prekršila pravila svojom ilegalnom i samoproklamovanom aneksijom Krima i slanjem trupa na ukrajinsko tlo, čime se ugrožavaju i crpe osnove jedne suverene države".
"Sa Rusijom koja pokušava da primora jednu suverenu državu da odustane od svog prava na demokratiju i koja određuje njenu budućnost uz prijetnju oružjem, mi treba da podržimo pravo Ukrajine da odluči o sopstvenoj demokratskoj budućnosti i da nastavimo napore da ojačamo sredstva Ukrajine", nastavlja se dalje u članku.
Obama i Kameron navode da Alijansa treba ustanoviti "trajno" prisustvo u istočnoj Evropi koje bi podržavale snage za brzo djelovanje sastavljene od specijalnih kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica spremnih da budu vrlo brzo raspoređene bilo gdje u svijetu.
Obama i Kamernon pozivali su druge zemlje članice NATO da poštuju svoj zacrtan cilj da će izdvajati najmanje dva posto BDP-a za vojne izdatke.
Pored toga, u uvodniku se navodi da Vašington i London neće smanjiti odlučnost u suprotstavljanju militantima Islamske države koji djeluju u Iraku i u Siriji, koji su pogubili dva američka taoca i prijete da će ubiti trećeg taoca, britanskog državljanina.
Precizni odgovori na izazove
Teme koja će, dakle, dominirati dvodnevnim samitom NATO-a su kriza u Ukrajini, te dešavanja na Bliskom Istoku i Afganistanu.
Lideri NATO u Njuportu moraju precizno reći kako će odgovoriti na izazove pred svijetom. Ono što je sasvim sigurno je da će NATO lideri reafirmisati Član 5. NATO povelje o obaveznosti zaštite saveznika od agresora.
Prvi čovjek Alijanse, Anders Fogh Rasmušen već je obavio da će od lidera 28-ke biti zatraženo odobrenje za formiranje udarnih snaga za brzo reagovanje za istoku Evrope.
Definisanje toga šta će zapravo biti snage za brzo reagovanje veoma je važno pitanje.
Krucijalno je i da se članice Alijanse dogovore oko povećanja izdataka za odbranu od 2 posto BDP u narednih 10 godina.
Konkretno, za podršku samoj Ukrajini, NATO bi mogao uzvratiti tako što će pomoći Kijevu sofisticiranim oružjem i obavještajnim podacima, ne bi li povratili istok zemlje, ali i jačim sankcijama protiv Rusije i većom finansijskom pomoći posrnuloj ekonomiji Ukrajine.
Generalni sekretar NATO-a izjavio je 1. septembra i da očekuju da će parlament Ukrajine ukinuti status nepripadnosti nijednom bloku, nakon parlamentarnih izbora 26. oktobra, što bi otvorilo mogućnost da i ta zemlja podnese zahtjev za članstvo u NATO.
NATO će morati da se uključi i u neočekivano rapidno rastući problem na Bliskom istoku, napredovanje džihadističke grupe Islamska država, sa kojom su SAD već počele obračun zračnim udarima.
Militanti Islamske dražave su osim oružano i u broju ljudstva, tj. dobrovoljaca, izuzetno ojačali i finasijski.
U Velsu se može očekivati da Njemačka, Britanija i Francuska inistiraju da Obama ubijedi sunitske arapske države da stisnu IS tako što će ubijediti bogate Arape da prekinu da finansiraju ovu militantnu organiziciju.
Takođe, američki predsjednik ima zadatak da ubijedi najteženog Redžepa Tajipa Erdogana, predsjednika Turske, članice NATO-a, da zatvori svoje granice za izvoz nafte koja je pod kontrolom Islamske države.
Pred NATO čelnicima naći će se i pitanje okončanja vojnih operacija u Avganistanu što je treći veliki izazov.
NATO je planirao povlačenje svih borbenih trupa do 2016., ali je pitanje da li je to pametno u trenutku kada je apsolutno jasno da će talibani započeti, kao što već jesu, ogromnu ofanzivu protiv slabe avganistanske vlasti, koja već tri mjeseca ne uspijeva izbrojati glasove sa predsjedničkih izbora.
Pogledaj vesti o: NATO skup
Nastavak na Radio Slobodna Evropa...
