Izvor: Nezavisne Novine, 15.Sep.2017, 15:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
DW: NATO je malo nervozan
I pored svih ruskih pokušaja smirivanja, članice NATO veoma su zabrinute zbog vojnih vježbi "Zapad-2017“, piše "Dojče vele".
Prije svega je riječ o istočnoevropskim članicama Alijanse koje strahuju da bi Rusija mogla da ih napadne, dodaje se.
Da li je Zapad, dakle NATO, imaginarni neprijatelj rusko-bjeloruske vojne vježbe nazvane "Zapad-2017"? Rusko ministarstvo odbrane to negira. Manevar je "potpuno defanzivne prirode i nije usmjeren ni prema >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << jednoj zemlji, niti grupi zemalja".
Oleg Vojnov, savjetnik bjeloruskog ministra odbrane, za svaki slučaj dodaje: "Izabrali smo vojna uporišta koja su dosta daleko od granice Ukrajine, Poljske, Litvanije i Letonije".
Dvije vojske imaju fiktivne neprijatelje kojima su čak dali i imena: Vajšorija, Lubenija i Vesbarija. Međutim baltičke zemlje i Poljska strahuju da bi to mogla da budu i njihova imena. Još se dobro sjećaju posljednje ruske vojne vježbe koja se takođe zvala "Zapad" iz 2013. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim i tamo je, kao što je poznato – i ostala.
Nepovjerenje na strani NATO-a počinje već kada je u pitanju broj učesnika vježbi. Prema navodima Moskve, u vojnoj vježbi učestvuje oko 12.700 vojnika. Zapadni stručnjaci za bezbjednost vjeruju da broj vojnika nije slučajno ispod granice od 13.000, jer su za veći broj i Rusija i NATO obavezni da jedni druge informišu, kao i da pozovu posmatrače druge strane. Zapadni stručnjaci vjeruju da se navodi znatno manji broj od stvarnog. Londonski vojno-naučni Institut Džejns procjenjuje da je vježbi učestvuje od 80.000 do 100.000 vojnika.
Stručnjak njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) za bezbjednosna pitanja i bivši oficir generalštaba Roderih Kizeveter, u intervjuu za radio Dojčlandfunkobjasnio je da se navedeni brojevi odnose samo na vojnike u Bjelorusiji. To je "samo dio mnogih drugih vježbi" kojih je istovremeno bilo između Crnog mora i poluostrva Kola.
Bivši general Bundesvera Karl-Hajnc Later, takođe za Dojčlandfunk je izjavio: "U Savjetu NATO-Rusija jesmo bili obaviješteni", ali je u Savjetu "narušeno povjerenje" i sumnja se u tačnost navedenih informacija.
U istočnim NATO-zemljama širi se strah. Pavel Soloh, šef poljske nacionalne službe za bezbjednost, za privatni radio Zet izjavio je da je vježba demonstracija "sposobnosti ruske države za velike ratne akcije" kao i da je "stepen mobilizacije zaista impresivan". I Aleksandar Graf Lambsdorf, političar njemačkih Liberala (FDP) i zamjenik predsjednika Evropskog parlamenta, kaže: "Veliki ruski manevri su povod za zabrinutost".
General Later doduše ne vjeruje da je pritom riječ o simulaciji napada na Poljsku ili Baltik. Ipak, on smatra da je uznemirenost Baltika "normalna", kao i da bi Rusija mogla da uradi "nešto slično" onome što je uradila u Gruziji, na Krimu ili na istoku Ukrajine. I Roderih Kizeveter ocjenjuje da je "malo vjerovatan" napad na neku od NATO-zemalja.
Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, za rusku novinsku agenciju Ria novosti izjavio je da manevri ne predstavljaju "neposrednu opasnost za nekog saveznika", ali i dodao da bi Moskva trebalo kroz transparentnost "da otkloni napetosti i spriječi nesporazume".
Ali upravo to Rusija ne želi – u tome su saglasni gotovo svi zapadni političari zaduženi za bezbjednosna pitanja. Političar CDU Kizeveter smatra da je strategija Rusije ta da se "permanentno stvara nesigurnost i šalje signal nedovoljne uračunljivosti", kako bi se NATO države uznemiravale. Uz to, predsjednik Putin upravo u vrijeme njemačke predizborne kampanje želi da unese razdor među istočnim članicama NATO koje se osjećaju ugroženo i njemačkog društva, "koje više ne zna šta znači kada prijeti jedna visokonaoružana zemlja".
Litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite ukazuje na to da istočne NATO-članice danas više nisu toliko ranjive kao nekada: "Sada smo bolje pripremljeni", kaže ona. Uz to, SAD su krajem avgusta u Litvaniji stacionirale sedam borbenih aviona. Američka vojna vozila raspoređena su i u Poljskoj.
Međutim, to koliko je slaba korist od NATO-članstva i prisustva par američkih lovačkih aviona, pokazalo je prije godinu dana istraživanje američkog trusta mozgova RAND. Ono ukazuje da je Ahilova peta u odbrani Baltika takozvana "rupa Suvalki". Ukoliko Rusija napadne Baltik, pokazuje studija, potrebno je samo da zauzme taj uzak koridor između Poljske i Litvanija koji se na istoku naslanja na Bjelorusiju, a na zapadu na rusku eksklavu Kalinjingrad. Time bi se spriječilo NATO snabdijevanje na sjeveru.
Studija, na kojoj su radili bivši glavni komandant NATO Vesli Klark i bivši komandant Egon Rams, dolazi do zaključka da pješadija NATO "ne bi bila u stanju da se povuče – na licu mjesta bi bila uništena". Ostala bi jedino mogućnost ponovnog osvajanje Baltika, ali to bi završilo "katastrofalno". Za stanovnike Baltika to nisu nimalo ohrabrujući zaključci.
(Dojče vele)
Nastavak na Nezavisne Novine...
