Vole cene sa jakim evrom

Izvor: Večernje novosti, 26.Maj.2013, 22:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vole cene sa jakim evrom

OD početka godine trgovci se uglavnom nisu mnogo obazirali na nivo deviznog kursa, koji je je tek ponekad prelazio 112 dinara. Uprkos tome i dalje "drže" cene projektovane na kurs od 118 i više dinara. Uvozna roba nije pojeftinila, iako je vrednost evra pala u odnosu na prošlu godinu.Cene nisu smanjene u prodaji trajnih kućnih aparata, nameštaja, slatkiša, pića... U maloprodaji došlo je čak do izvesnog poskupljenja uvoznih roba, kao i konditora i kozmetičkih preparata. U cenu koju formira >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << uvoznik, koji očekuje pare na odloženo vreme, ukalkuliše se i određeni deo kursne razlike za budući trenutak kada pare legnu na račun kako im se dinar ne bi obezvredio. Ovo bi bilo donekle i razumljivo u uslovima kada devizni kurs ne bi bio stabilan kao što je u proteklih pet meseci.Prema rečima ekonomiste Stojana Stamenkovića, masa zarada u Srbiji pada, ali i promet pada, i to duplo brže.- Veliki deo prometa seli se u sivu zonu, naročito na zelene pijace - ističe Stamenković. - Pa i sami možete da vidite da strana čokolada od 250 grama u velikim trgovinskim lancima košta više od 300 dinara, dok se isti proizvod na uredno registrovanoj pijačnoj tezgi prodaje za 230 dinara. I nije reč samo o hrani. Ljudi sve češće na pijaci kupuju i druge potrepštine za kuću.PRATE SAMO KADA RASTE KADA dođe do rasta vrednosti evra za tri do pet odsto, to se, po pravilu, istog dana odrazi i na cene uvozne robe u trgovinama. Tehnička roba, odeća, obuća, ali i kozmetika iz inostranstva, u pojedinim trgovinama, prodaju se skuplje i do 10 odsto. Najpre reaguju prodavci elektronike i kućnih aparata, ali i oni iz butika i malih radnji. Oni objašnjavaju da su nove "teže" cenovnike uskladili sa kretanjem na kursnim listama. Ali kada je situacija obrnuta i kada jača dinar, teško se obaraju "nazidane" cene.Ekonomisti generalno ističu da je "lek" za podsticanje tražnje, u stvari podizanje konkurentnosti među trgovinskim lancima. Trenutno im "pariraju" samo ulične tezge.Na jednostavnom primeru uvozne čokolade od 100 grama očigledno je koliko se zaradi samo po osnovu više zaračunatog kursa. Na prodajnoj ceni od 120 dinara, kada se evro računa po 118, a ne po 112 dinara, trgovac je "dobar" oko pet evrocenti, odnosno 5,6 dinara. Po svakoj prodatoj čokoladi.Stručnjaci ukazuju da su špekulacije na tržištu očigledno svakodnevne, dobavljači i prometnici ne žele da gube na velikim dnevnim oscilacijama deviznog kursa, zaračunaju robu prema znatno većim vrednostima evra.- To je klasičan primer zloupotrebe finansijske krize i prebacivanje novih troškova na krajnjeg korisnika, odnosno kupca - komentariše Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta potrošača i dodaje da tako visoke cene uvozne robe nemaju opravdanje.Očigledno u domaćoj maloprodaji pri formiranju cena, uslov da li je dinar slab ili jak ne postoji. Za određene robne grupe definiše se nivo marži sa kojima trgovinski lanci posluju na tržištu. Marže se, kako kažu, formiraju u odnosu na male i velike radnje, lokaciju, koliko se koja roba kupuje i zbog toga su cene za artikle od istih dobavljača različite.
Pogledaj vesti o: Kurs dinara,   Kurs evra

Nastavak na Večernje novosti...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.