PREDSEDNICA SKUPŠTINE VODI POSLANIKE I PRIVREDNIKE U KINU

Izvor: Kurir, 24.Avg.2011, 12:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

PREDSEDNICA SKUPŠTINE VODI POSLANIKE I PRIVREDNIKE U KINU

BEOGRAD - Delegacija Skupštine Srbije, koju predvodi predsednica parlamenta Slavica Đukić Dejanović, boraviće od 26. do 30. avgusta u uzvratnoj poseti Kini, na poziv predsednika Stalnog komiteta Svekineskog narodnog kongresa Vu Banguoa.

U posetu Pekingu, Šangaju i gradu Čungćingu, sa skupštinskom delegacijom otputovaće i privredna delegacija Srbije. Pored predsednice parlamenta i sekretara Skupštine Veljka Odalovića, u delegaciji su i >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << Jelena Trivan (DS), Branko Ružić (SPS), Velimir Ilić (NS), Meho Omerović (SDPS), Jorgovanka Tabaković (SNS), Dragan Todorović (SRS) i Nikola Lazić (DSS).

Privrednu delegaciju, pored ostalih, čine generalni direktor "Interkomerc AD" Goran Perčević, predsednik "Agrobanke" Dušan Antonić, savetnik premijera Petar Škundrić i direktor TE-KO "Kostolac" Dragan Jovanović.

Tokom višednevnog boravka u toj zemlji predsednica skupštine sastaće se i sa stalnim članom Politbiroa Centralnog komiteta KKP He Guoćiangom i potpredsednikom Kine Si Đinpingom.

U Beogradu je sredinom jula boravila delegacija te zemlje koja je jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih i finansijskih partnera Srbije na azijskom kontinentu, a posetu je obeležila obostrano izražena želja da se produbi strateško partnerstvo dve države i posebno unapredi ekonomska saradnja.

Delegacija je tada Institutu Konfucije poklonila 1.000 knjiga, a rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević podsetio je da je Kina pre nekoliko godina uručila Univerzitetu najveću donaciju u istoriji te visokoškolske ustanove vrednu milion evra.

Zvaničnici Srbije i Kine potpisali su i više bilateralnih sporazuma, Vlada Kine odobrila je Srbiji povlašćen kredit od 300 miliona dolara za izgradnju TE "Kostolac", potpisani su Sporazum o privredno-tehničkoj saradnji, kao i pisma o namerama dveju vlada o realizaciji bespovratne pomoći od 10 miliona juana za medicinsku opremu i vozila.

Potpisano je i pismo o namerama u vezi sa realizacijom donacije od pet miliona juana Vlade Kine - Vladi Srbije za obuku ljudskih resursa, a predstavnici Razvojne banke Kine i kineski privrednici izrazili zainteresovanost za finansiranje i izgradnju železničkog Koridora 10 kroz Srbiju i autoputa Beograd - Južni Jadran odnosno Koridor 11.

Prema analizi PKS, za razliku od tradicionalno dobrih političkih odnosa, zasnovanih na principima uzajamnog razumevanja i uvažavanja, ekonomska saradnja Kine i Srbije nije se odvijala u skladu sa stvarnim mogućnostima. Najznačajniji oblik privredne saradnje je robna razmena, a ulaganja Kine u Srbiju su na veoma niskom nivou.

Robna razmena je u stalnom porastu poslednjih osam godina, ali uz veliki deficit na strani Srbije, što, prema procenama analitičara PKS, može biti ograničavajući faktor u daljoj privrednoj saradnji. U 2010. godini, Kina se nalazila na četvrtom mestu spoljnotrgovinskih partnera Srbije, odmah posle Nemačke, Ruske Federacije i Italije.

Podaci za 2010. godinu pokazuju da se u poređenju sa 2009. godinom, obim robne razmene povećao za osam odsto. Izvoz je povećan više od dva puta, ali je i dalje bio jako malog obima - četiri miliona dolara, dok je obim uvoza za osam odsto veći nego u prethodnoj godini i iznosio je 1,31 milijardi dolara.

U prvoj polovini 2011. godine izvoz Srbije bio je vrlo mali - 1,2 miliona dolara, a uvoz iz Kine 757,6 miliona, što znači da je deficit Srbije bio 756,4 miliona.

Kako su napomenuli u PKS, prikazani podaci o uvozu odnose se na robu kineskog porekla, a o izvozu po osnovu destinacije, što treba imati u vidu, jer prema zvaničnim podacima Kine, 51 odsto ukupnog kineskog izvoza je preradni izvoz, odnosno pod tuđom robnom markom.

Kineski rekord

Kina je u 2010. godini ostvarila rekordnu spoljnotrgovinsku razmenu od 2.700 milijardi dolara, što je povećanje od 34,7 odsto u odnosu na 2009. godinu. Evropska unija ostala je 2010. godine najveći kineski spoljnotrovinski partner sa iznosom razmene od 479,7 milijardi dolara. U odnosu na prethodnu godinu povećanje iznosi 31,8 odsto. Na drugom mestu je robna razmena sa SAD, u iznosu od 385,3 milijardi dolara, a uvećanje iznosi 29,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.