Izvor: B92, 26.Jan.2011, 11:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska protiv objavljivanja imena
Zagreb -- U Hrvatskoj ni političari ni stručnjaci ne podržavaju inicijativu da se objave svi popisi osumnjičenih za ratne zločine iz država nastalih raspadom Jugoslavije.
Tu inicijativu predložio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, ministar pravde Hrvatske misli da za to nisu ispunjeni evropski standardi, kao i da je reč o osobama >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koje su pod istragom, a istrage nisu javne.
Dačić je svoju inicijativu potkrepio konstatacijom "ko je kriv neka mu se sudi", jer "to pitanje treba da se reši da bi ljudi mogli neometano putovati, da bi se znalo ko je sve na spiskovima i da bi se tako konačno stavilo tačku na sve što je bilo u prošlosti".
Među onima u Hrvatskoj koji ne misle tako, smatrajući da za to još nisu ispunjeni evropski standardi, javio se ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je odmah upozorio da se ti popisi ne smeju objaviti.
"Ne može, jer to su osobe protiv kojih su podignuti određeni optužni akti, ili protiv kojih se zapravo vodi istraga. Stoga, to nisu podaci koji su javni", rekao je Bošnjaković za Slobodnu Evropu.
Politički analitičar i jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski je izjavio da se "i povodom Dačićeve izjave pokazalo da istina ide sa uznemirenjem, a ne s pomirenjem".
"Nijedno društvo ne podnosi da mu se sve istine bacaju u lice i s time treba postupati oprezno. To je pokazalo recimo nemačko iskustvo, gdje je čitava priča sa pravim suočavanjem s prošlošću kulminirala tek 1968, dakle 23 godine nakon rata", podsetio je on.
"Ne vidim po čemu bi se moglo očekivati da su naša društva - hrvatsko, srpsko, bosanskohercegovačko - zrelija od nemačkog", rekao je Puhovski.
On, takođe, ukazuje na nužnost "temeljite revizije podataka", jer postojeći nisu pouzdani.
"Očito je da su dokumenti - kojima raspolažu pogotovo Srbi, jer su oni kasnije počeli revidirati, ali delimično i u Hrvatskoj - pravi galimatijas potpuno mimo pravne logike skupljenih izjava ljudi pod batinama", kazao je Puhovski.
Dodao je da se to odnosi i na presude koje su u Hrvatskoj na 20 godina zatvora donesene nakon ukupno tri ili četiri sata suđenja u odsutnosti, što "ne odgovara - minimalno rečeno - današnjim pravnim standardima".
I upravnica Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić je u izjavi za Slobodnu Evropu odbacila Dačićev predlog.
"Objavljivanje tih podataka sada, kada nije dobro napravljena revizija na prvom mestu u Srbiji, a nije okončana još ni u Hrvatskoj, preuranjeno je. Jer, čim se jednom u javnosti nečije ime pojavi u kontekstu ratnih zločina, to izaziva i te kakvo uznemirenje", rekla je ona.
U Hrvatskoj je revizija postupaka za ratne zločine iz ratnih godina počela još 2001. i kontinuirano traje do danas, mada Vesna Teršelić nije najzadovoljna njenom brzinom. Po njenoj oceni, Srbiji bi, koristeći i iskustva suseda, za reviziju postupaka iz ratnih vremena pred vojnim i civilnim sudovima ipak trebalo manje vremena.
