Izvor: Capital.ba, 23.Okt.2015, 10:48 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Boner: Počeo je ekonomski smak svijeta
BEOGRAD, Ekonomski smak svijeta je već počeo i investitori nisu u stanju da mu se odupru, tvrdi Bil Boner iz „Boner i partnersa“ u autorskom tekstu koji je objavio „Biznis insajder“. Boner kao razlog za to navodi rast kreditiranja i zaduživanja decenijama unazad u SAD, pozajmljivanja i trošenja novca koji nije zarađen, a koje je uvodilo cijeli svijet u „ludačku trku“ koja je, ocijenjuje, pri kraju. „Nakon velikog >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << straha u avgustu, investitori su se vratili svom opuštenom ludilu. Zaključili su da ne treba ni o čemu brinuti. Možda su u pravu. Nikada se ne zna, ali naša procjena je da je smak svijeta već počeo… i oni nisu u stanju da mu se odupru“, ovako počinje autorski Bonerov tekst, čije je dijelove prenio „Blic“. Boner navodi da se od kraja Drugog svjetskog rata, kreditiranje širilo po SAD i dodaje da je to, na početku, bilo zdravo širenje. Mlade porodice iz srednje klase su uzimale kredite pod hipotekom i pravile račune na platnim karticama, poput „Dajners klaba“ i „Amerikan ekspresa“. Onda su, krajem 50-ih godina prošlog vijeka, stigle prve kreditne kartice. To je pratilo povećanje broja potrošačkih kredita. „Do 70-ih godina sve je bilo u redu pošto su i plate rasle. Uz toliko novih tehnologija koje su se pojavljivale, ljudi su vjerovali da će plate samo nastaviti da rastu. Dug nije bio problem – niti za naciju niti za domaćinstva. Mogli smo da ga ‘prerastemo“, ističe Boner. Prema njegovim riječima, čudni, iako i dalje ne u potpunosti shvaćeni, novi trend započeo je 70-ih godina – nakon što je uračunata inflacija, prihodi većine Amerikanaca drastično su opali. „Deceniju za decenijom, trend pada bruto domaćeg proizvoda bio je nizak. U najvećem dijelu SAD, BDP po glavni stanovnika dostigao je vrhunac 70-ih ili 80-ih godina“, dodaje Boner. On upozorava da je nevjerovatno da prosječni zaposleni Amerikanac danas zarađuje manje nego što je zarađivao prije pola vijeka – opet računajući promjene u inflaciji potrošačkih cijena. „To nije isto kao kada bismo rekli da osoba sa dobrim poslom zarađuje manje danas nego 60-ih godina. Prema Statističkom birou SAD, prosječna zarada s uračunatom inflacijom kod Amerikanaca koji spadaju pet odsto onih koji najviše zarađuju sada je veća za više od 75 odsto u odnosu na 1967. Žene takođe više zarađuju“, navodi se u Bonerovom tekstu. Međutim, dobri poslovi su postali rijetki. Podaci o procentu zaposlenih ili onih koji traže posao u odnosu na ljude u radnom dobu, pali su na najniži nivo od 1977. „Iako je privredni rast opao zajedno sa zaradama većine ljudi, dug – koji je drugo lice kreditiranja, nastavlja da raste… Pitate se zašto bi kreditori nastavili da pozajmljuju novac ljudima koji nisu u stanju da otplate dug? Odgovor: Igra je namještena“, tvrdi Boner. Bonerova opaska je, poslije istorijskog pregleda finansijskih poteza američkih vlasti, da ne može mnogo ljudi da odoli zovu novca. „Amerikanci su dokazali da u tome nisu bolji od ostalih. Padajuće kamatne stope i papirnati dolar dali su im priliku da osiromaše sebe trošeći novac koji nisu zaradili. Iskoristili su šansu koja im je ponuđena. Pozajmljivali su i trošili… i uvodili cijeli svijet u ludačku trku. Ali, sada je predstava gotova“, zaključio je Boner. Tanjug
