Britanija protiv cyber rata

Izvor: B92, 19.Okt.2010, 13:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Britanija protiv cyber rata

Britanska vlada objavila je novu strategiju nacionalne bezbednosti u kojoj su cyber ratovanje i terorizam navedeni kao najveće pretnje zemlji.

Izvor: BBC




Ian Loban, prvi čovek državnog "Centra za prikupljanje obaveštajnih podataka" (GCHQ) već je upozorio da napadi u cyber prostoru, na vlade i druge organizacije, predstavljaju ozbiljnu pretnju po britansku kompjutersku infrastrukturu, koja je od ključne važnosti za zemlju.

Bezbednosna >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << strategija je prvi deo revizije odbrambenog sistema. U okviru revizije, biće smanjeni i troškovi za oružane snage - što je deo opštih mera štenje čiji je cilj da smanje veliki budžetski deficit Britanije.

"Ja smatram da, ako nemate ljude koji će sedeti ispred kompjutera i pratiti komunikacije na internetu, tenkovi praktično ničemu ne služe", kaže Majkl Čertof, bivši američki ministar za nacionalnu bezbednost.

On je ubeđen da bezbednost na internetu mora da postane sastavni deo strategije za očuvanje nacionalne bezbednosti.

"Znate da je u Sjedinjenim Državama uspostavljenja funkcija cyber-komandanta. Time je prihvaćena činjenica da su, sa vojne tačke gledišta, operacije u cyber prostoru jednako važne za odbranu Sjedinjenih Država kao i kopnene, vazdušne i pomorske borbene snage. Postoji jedna velika razlika - kopneni, vazdušni i pomorski ratovi su se, u slučaju Amerike, uvek vodili van njenih granica. Operacije u cyber prostoru vode se unutar naših granica, u našim kućama i našim kompanijama. To je dakle oblast bezbednosti kojom mogu da se bave ne samo ljudi u uniformama, nego manje više svi oni koji upravljaju nekim ključnim sektorom infrastrukture koji zavisi od interneta".

Majkl Čertof je prošle sedmice bio u Londonu na skupu organizacije "RSA Conference", gde se stručnjaci za bezbednost informacija i cyber-prostora svake godine sastaju da bi razgovarali i razmenjivali iskustva.

Predsedavajući skupa, profesor na američkom univerzitetu Kolumbija, Hju Tompson, deo svog izlaganja je posvetio klasičnim prevarantima.

"Da li nešto možemo da naučimo iz tehnika koje varalice koriste stotinama, čak i hiljadama godina?"

Njegova poruka je da stručnjaci koji se bave cyber-bezbednošću treba da razmišljaju na načine koji su drugačiji od onih koji su do sada bili uobičajeni za čuvanje nacionalne bezbednosti.

"Te dve oblasti su čvrsto povezane. Kada neko pomene cyber-kriminal, većina ljudi će pomisliti na krađu podatka sa kreditnih kartica ili nešto slično. Ali kada malo bolje razmislite - na isti način na koji neko može da vam ukrade kreditnu karticu, tako što ćete da kliknete na neki sumnjivi link i završite na neproverenom sajtu, neko može da primeni isti metod ako želi da napadne neku kompaniju ili državu. Radi se o istom mehanizmu, ali usmerenom u drugačije svrhe", tvrdi Hju Tompson.

Na istom skupu govorio je i Ijan Loban, direktor britanske vladine agencije za obaveštajne podatke u komunikacijama, koji je pomenuo da na adrese u vladinoj kompjuterskoj mreži svakog meseca stigne 20 hiljada zlonamernih emailova.

Govorio je i o tome da neke zemlje koriste razne cyber-tehnike, kako bi vršile pritisak na druge zemlje i krale njihove tajne.

U operativnom centru agencije na ekranima se svakog minuta prikazuju pokušaji probijanja u razne kompjuterske sisteme širom sveta. Poznat je recimo nedavni slučaj kompjuterskog virusa Staksnet, čija meta je po svemu sudeći bio sistem iranskog nukelarnog programa. Ovaj slučaj je upozorenje za vlade širom sveta da, kada je bezbednost u pitanju, moraju da tešnje sarađuju sa privatnim sektorom.

Tako misli Ajro Vinkler, bivši radnik američke agencije za nacionalnu bezbednost i autor knjige "Špijuni među nama".

"Ovaj slučaj je pokazao da neko može namerno da napadne kontrolne sisteme nuklearnih reaktora. To znači da je moguće da neki ljudi preuzmu ključne elemente infrastrukture koja je od presudne važnosti za zemlju, a da pri tome dugo vreme niko ne može da ih otkrije. Nije bitno ko je koga napao, bitno je da je takav napad moguć. Vlade zato moraju da prouče kako, na primer, energetske kompanije vode računa o svojim kompjuterskim sistemima i da li sistemi kontrole takvih kompanija mogu da se izoluju od napada na interentu", kaže Ajro Vinkler.

Svakog dana širom sveta razmeni se oko 250 milijardi emailova, a cyber prostor se pretvara u poprište u borbi u koju se uključuje sve više aktera. Ta borba sve je važnija za očuvanje nacionalne bezbednosti i sve više menja način na koji se razmišlja o bezbednosti uopšte.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.