Izvor: S media, 15.Nov.2012, 16:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Konačne presude Gotovini i Markaču

U sudnici 1 Haškog tribunala u devet sati počelo izricanje pravosnažne presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, optuženima za ratne zločine nad Srbima za vreme i posle "Oluje" - progone, deportacije, nečovečno postupanje, ubistva, pljačku javne i privatne imovine i bezobzirno razaranje gradova i sela.

Gotovina je u prvostepenom postupku pred Haškim sudom 15. aprila 2011. godine osuđen na 24 godine zatvora, Markač na 18 godina, >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << a preostali član hrvatske "trojke", general Ivan Čermak, oslobođen je krivice i Tužilaštvo na tu odluku nije uložilo žalbu.

Prema presudi, Gotovina, koji je zapovedao Olujom, i Markač, kao komandant specijalne policije, bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tudjman, a čiji je cilj bilo proterivanje sprskog stanovništva iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.

Gotovina i Markač proglaseni su krivim za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana dela i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995. Drugooptuženog generala Ivana Čermaka, Tribunal je oslobodio krivice.

General Gotovina je, po presudi, naredio nezakonito granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini. Takodje, Gotovina nije učinio ništa da spreči i kazni zločine svojih podredjenih nad srpskim stanovništvom.

I Gotovina i Markač na prvostepenu presudu uložili su žalbe, tvrdeći da je sudsko veće pogrešno utvrdilo i interpretiralo činjenice o dogadjajima tokom i posle Oluje.

Gotovina je u vreme "Oluje" bio komandant Zbornog područja Split, a Markač Specijalne policije.

Dokumentaciono informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba u "Oluji", od kojih 1.205 civila - 522 žene i 12 dece. U "Oluji" je s prostora Srpske Krajine proterano oko 220.000 ljudi.

Suđenje za "Oluju" počelo je 11. marta 2008. zbog ratnih zločina iz avgusta 1995. godine.

(S media, agencije)

Foto: Beta

Nastavak na S media...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.