Rusi i ENI primili EDF u Južni tok

Izvor: B92, Tanjug, 03.Dec.2009, 12:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rusi i ENI primili EDF u Južni tok

Rim -- Ruski Gasprom i italijanska kompanija Eni su potpisali memorandum o razumevanju, kojim se u projekat gasovoda Južni tok uključuje i francuska kompanija EDF.

Predstavnik Gasproma Sergej Kuprijanov kaže da je dogovoreno da se u najkraćem roku ulazak "Elektrisite de Frans" (EDF) u projekat ozvaniči i najavio da će odgovarajući trostrani sporazum biti zaključen u naredna tri meseca.

Kuprijanov je naveo da memorandumom nije odredjen iznos >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << učešća EDF. Odgovarajući na pitanje, na čiji će račun EDF dobiti svoj deo u Južnom toku, Kuprijanov je kazao da je EDF ranije saopštila da će dobiti 10 odsto udela u projektu na račun udela ENI.

Premijer Italije Silvijo Berluskoni je kazao da će taj dokument doprineti realizaciji Južnog toka, koji će "građane Italije i Evrope obezbediti dugoročnim sigurnim, isporukama gasa". Berluskoni je kazao da Južni tok ne protuvureči projektu Nabuko, i da će njime biti odstranjeni "rizici u vezi sa Ukrajinom".

"Ja garantujem da će cela Evropa, a delom Balkan i Italija, produžiti da dobijaju ruski gas iz Sibira", rekao je Beluskoni.

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev je kazao da se projekat Južni tok "dobro razvija", i da ima "odlične šanse da bude realizovan". Na pitanje šta novo pruža današnji dokument, Medvedev je kazao da mu se čini "da sada ne treba tražiti novo, već raditi iz sve snage" i da je najvažnije pridržavati se utvrdjenog rasporeda i dogovora u realizaciji.

Gasovod, koji bi trebalo da smanji zavisnost i isporučioca, i kupaca gasa od tranzitnih zemalja, posebno Ukrajine, koja se poslednjih godina pokazala kao nepouzdan posrednik, biće postavljen ispod Crnog mora, od ruskog Novorosijska do bugarske luke Varna.

Dalje će dva njegova kraka voditi - jedan preko Srbije, Madjarske i Slovenije do skladišta u Austriji, a drugi preko Grčke i ispod Jonskog mora do Italije. Investicije u projekat "Južni tok" su procenjene na 25 milijardi evra, a puštanje u eksploataciju planirano je za kraj 2015. godine.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.