Izvor: Southeast European Times, 26.Jan.2013, 17:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zastoj u napredovanju Bosne ka EU
Političke podele remete napredak kada je reč o ključnim pitanjima koja BiH treba da rešava na zahtev EU.
26/01/2013
Anes Alić za Southeast European Times iz Sarajeva -- 26.1.2013.
Bosna i Hercegovina (BiH) preduzela je veliki korak ka ulasku u članstvo EU kada je Unija odobrila mapu puta za kandidaturu zemlje. Iako je taj korak pozdravljen kao veliki uspeh i značajan korak napred u evropskoj integraciji, nije se puno toga desilo od početka >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << 2012. godine.
U februaru 2012. šest vodećih političkih stranaka BiH postiglo je konsenzus o dva reformska zakona koje je tražila EU: nacionalnom popisu i novim procedurama za raspodelu državne pomoći. Ali, vlada je u sredu (23. januara) najavila šestomesečno odlaganje popisa -- prvog u zemlji posle 20 godina -- sa aprila na oktobar, zbog tehničkih i političkih prepreka.
„Zamah nije održan, a političke nesuglasice u vladajućoj koaliciji pojavile su se puno pre lokalnih izbora u oktobru. Politički konsenzus koji se pojavio nestao je, a napredak na polju EU zastao“, napisala je Evropska komisija u svom izveštaju o napretku za 2012. godinu.
Najvažnije pitanje sa kojim BiH treba da se suoči pre podnošenja zahteva za članstvo u EU je uslov da harmonizuje ustav sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima iz 2009. godine, čime bi se okončala diskriminacija manjina koje ne mogu da se kandiduju za najviše funkcije.
Vlasti BiH propustile su nekoliko krajnjih rokova za implementaciju te odluke, a rešenja na vidiku nema. Svaka odluka o ustavnim amandmanima zahteva kompromis vladajućih stranaka u Bosni.
Još jedan izazov je zatvaranje međunarodne Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Iako je 2007. godine planirano postepeno zatvaranje kancelarije, njen mandat je više puta produžavan zbog političke nestabilnosti i nepostojanja reformskog napretka.
Međunarodna zajednica jasno je stavila do znanja da EU neće sniziti svoje kriterijume za BiH. Međunarodna zajednica takođe nije nagovestila da planira da igra ulogu koja je više nego savetodavna ili da kažnjava zvaničnike koji vrše opstrukciju, što je činila u prošlosti.
Predsednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo rekao je za SETimesda, za razliku od drugih zemalja u regionu, bosanski lideri nisu postigli konsenzus oko evropske integracije.
„Bosna može da napreduje samo ako se svi slože da ne postoji alternativa evropskom putu. Problem sa Bosnom je da svaka stranka u vladajućoj koaliciji ima sopstveni stav oko EU i svaka želi da razgovara direktno sa EU“, kaže Praštalo.
Izvršni direktor bosanskog ogranka Transparensi internešenela Srđan Blagovčanin izjavio je za SETimes da će 2013. biti prekretnica za težnje Bosne ka integraciji u EU, dodajući da postoje samo dva moguća scenarija.
„Prvi scenario je da ćemo nastaviti da se krećemo u smeru dalje izolacije i izgubiti još dve do tri godine, imajući u vidu planirane izbore 2014“, rekao je Blagovčanin.
„S obzirom da je za formiranje nove vlade u BiH u proseku potrebno godinu dana, ne treba da očekujemo neki značajniji napredak. To znači da će veći deo 2015. godine biti izgubljen. Drugi scenario je da uspemo da predamo zahtev za članstvo u EU, čime bi se okončao silazni trend u zemlji.“
BiH i Kosovo su jedine zemlje u regionu koje još nisu podnele zahteve za članstvo u EU. Hrvatska treba da se pridruži ove godine, a Makedonija, Crna Gora i Srbija podnele su zahteve za članstvo i nalaze se na različitim nivoima integracije.
Praštalo ističe da se posledice zaostajanja BiH za drugim zemljama u regionu već osećaju i da će uticaj toga postati jači kada se te zemlje pridruže bloku.
„Politička situacija u zemlji preti da stvori crnu rupu u samom srcu regiona“, rekao je Praštalo. „Bosanska ekonomija i lokalni proizvođači biće najpogođeniji, jer neće moći da izvoze svoje proizvode zemljama u regionu, koje su njihovo glavno tržište. Bosanski političari ne čine ništa da izbegnu taj scenario.“
Nastavak na Southeast European Times...


