Upitnik za državnu upravu

Izvor: RTS, 09.Dec.2010, 09:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Upitnik za državnu upravu

U Upitniku EU Srbiji mnoštvo pitanja o izboru državnih službenika. Evropa želi da zna da li je ključni kriterijum kvalitet i kompetentnost ili nešto drugo. Državna administracija broji oko 29.000 ljudi. Analitičari smatraju da se prednost daje političkim, a ne stručnim kriterijumima.

Evropa čeka odgovore na više pitanja, koja je Srbiji postavila u vezi sa državnom upravom. Upravo u toj oblasti, Upitnik se za Srbiju znatno razlikuje od pitanja Crnoj Gori i Albaniji.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << />
Evropa se u 42. pitanju, interesuje za to kako se biraju državni službenici na svim nivoima,  ali i da li je ključni kriterijum kvalitet i kompetentnost.

Šta će pisati u odgovoru Srbije nije bilo moguće saznati u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Ako ne pre, znaće se najkasnije do 1. februara, za kada su predstavnici Vlade najavili slanje odgovora u Brisel.

Prema poslednjim objavljenim podacima državna administracija broji oko 29.000 ljudi. Analitičari smatraju da je pri njihovom zapošljavanju prednost uglavnom davana političkim, a ne stručnim kriterijumima.

Posle svakih izbora, vojnici partije prvi su na listi za posao, što samo uvećava problem.

"Kako dođe nova partija na neko mesto ona zapošljava nove, a stare ne može da otpusti i onda se državna uprava uvećava svakom promenom vlasti. Čak, ne samom promenom vlasti, već promenom čoveka koji dolazi na novu poziciju, što sprečava redukciju i profesionalizaciju", kaže Marko Blagojević iz CESID-a.

Preglomazna državna administracija

Broj pomoćnika i državnih sekretara, po ministarstvu varira od tri do 15. I ministri su svesni da se i bez zahteva Brisela, stanje mora menjati.  U izjavama za medije, svi su za manju i efikasniju državnu upravu. Problem je kada sa izjava treba preći na dela.

Ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić kaže da se ministri ne mogu zalagati za manju držvanu upravu, a da imaju Vladu od 27 ministara.

"Ko će nam verovati? Onda se to prenosi i na lokalni nivo, koji obično ima mnogo više zaposlenih nego što je potrebno. Kada imate takvu atmosferu javašluka, onda ne možete stvoriti jeftinu i efikasnu državnu upravu", rekao je Ljajić.

Racionalizacija podrazumeva ukidanje viška sekretara, pomoćnika i agencija, kaže Ljajić naglašavajući da postoji višak agencija koje rade pri Vladi čije se nadležnosti preklapaju.

Višak zaposlenih, manje plate 

Ni razvijenije države ne mogu da priušte luksuz da imaju i preglomaznu i dobro plaćenu administraciju. Posledica viška državnih službenika obično su manje plate i manjak profesionalnosti.

"Ne možete da imate jaku državu sa poniženim ljudima koji rade bitne poslove. Postavljam pitanje šta kad prođe ekonomska kriza. Oni koji imaju znanja i rade odgovorne poslove napustiće državu i to će biti katastrofa", kaže Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih nauka.

Trebalo bi da se odreknemo socijalne demagogije, smatra Čupić i naglašava da ljudi koji rade te poslove treba da budu dobro plaćeni.

U odgovoru Evropi, mora da piše i da li postoji srazmera u zapošljavanju eksperata i onih po političkoj liniji, kao i kako se obezbeđuje da politika nema uticaj na administraciju.

Za svaki odgovor moraće da se prilože i dokazi.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.