Srbija se hvata u koštac sa reformom zdravstvenog sistema

Izvor: Southeast European Times, 10.Jan.2014, 17:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija se hvata u koštac sa reformom zdravstvenog sistema

Srbija ovog meseca počinje pregovore sa EU, a zvaničnici preduzimaju korake za reformu zdravstvenog sistema kako bi se ispunili standardi Unije.

10/01/2014

Bojana Milovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 10.1.2014.

Srbija preduzima korake za unapređivanje svog oslabljenog zdravstvenog sistema u trenutku kada počinje pregovore sa Evropskom unijom.

U godišnjem >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << Evropskom indeksu korisnika zdravstvenih usluga, koji naručuje Evropski savet, zdravstveni sistem Srbije je drugu godinu zaredom najgori među 35 zemalja.

U okviru indeksa za 2013, evropski zdravstveni sistemi rangirani su prema 48 pokazatelja kojima je obuhvaćeno šest oblasti od suštinskog značaja za korisnike zdravstvenih usluga. Te oblasti su: prava i informisanje pacijenata, pristup lečenju (vreme čekanja), medicinski ishodi, obim i doseg usluga koje se pružaju i farmaceutski proizvodi. U indeks je uvrštena i prevencija kao nova oblast, sa osam indikatora.

Izveštaj čini kombinacija javnih statističkih podataka, anketa pacijenata i nezavisnog istraživanja švedske istraživačke kompanije Health Consumer Powerhouse Ltd.

Zastarela oprema i nedostatak medicinskih stručnjaka, kao i loše stanje u kojem se nalazi sama zdravstvena infrastruktura, samo su neki od problema u Srbiji.

„Mi popravljamo [situaciju], ali ima mnogo problema“, kaže ministarka zdravlja Slavica Đukić-Dejanović.

Ona dodaje da se sledeće godine očekuju velike promene u vezi sa listama čekanja za pacijente. Takođe se brzo razvija sistem elektronskih zdravstvenih informacija sa ažuriranim podacima.

Prva centralizovana nabavka medicinskih sredstava za bolnice u Srbiji takođe je u toku, što je procedura koja bi mogla da uštedi državi do 25 miliona evra. Novu proceduru nadziraće ministarstvo zdravlja, što smanjuje mogućnost korupcije.

Zvaničnici kažu da Srbija, kako bi ostvarila evropske standarde, treba da ima moderniju medicinsku opremu i instrumente u bolnicama, kao i više stažista i specijalista, a posebno radiologa, kardiologa i onkologa.

„Moramo da imamo bolju organizaciju u našem zdravstvenom sistemu. Moramo da iskoristimo naše resurse i naše znanje na najproduktivniji mogući način“, kazala je Đukić-Dejanović medijima.

Mnogi pacijenti se slažu da su potrebne promene. Milanka Stakić, 63, ima dijabetes i često je suočena sa preprekama u srpskom zdravstvenom sistemu.

„Često moram da radim razne analize krvi i proveravam stanje svog organizma, zbog hronične bolesti“, rekla je Stakićeva za SETimes. „Neke od analiza nisu standardne, pa za njih u državnim ustanovama nema reagenasa i dugo se čeka. Kada vam je neka analiza neophodna, vi nemate vremena za čekanje, već odlazite u privatne ustanove i prilično skupo plaćate.“

Pridruživanje EU pomoglo je zemljama u regionu da unaprede svoje zdravstvene sisteme. Pre nego što je ušla u EU prošle godine, Hrvatska je sprovela više promena u zdravstvenom sektoru. Vesna Rems Dobrin, viša savetnica u hrvatskom ministarstvu zdravlja, izjavila je da je iniciran niz preventivnih mera.

„Na listu lekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prvi put su uvedeni lekovi za Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest, a ministarstvo sprovodi i niz drugih aktivnosti kojima se podstiče zdrav stil života“, rekla je Rems Dobrin za SETimes.

Internet alati uvedeni su u svim bolnicama kako bi se smanjile liste čekanja za specijalističke preglede, dijagnostičke terapeutske procedure, operacije i kontrole. Za bolnice je kupljen veliki broj najmodernijih medicinskih uređaja, a broj usluga koje se elektronski prate povećao se sa 16 na preko 100.

„Otpočela je reforma zdravstvenog sistema koja uključuje sanaciju zdravstvenih ustanova, reorganizaciju bolnica, dalju reorganizaciju hitne medicinske pomoći i objedinjenu javnu nabavku. Cilj svih tih mera je bolja organizacija sistema i povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite“, rekla je Rems Dobrin za SETimes.

Dopisnik Kruno Kartuš iz Osijeka doprineo je ovom izveštaju.

Šta biste voleli da se poboljša u zdravstvenom sistemu vaše zemlje? Komentarišite ispod teksta.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.