Izvor: Nezavisne Novine, 06.Apr.2015, 21:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šarović: Naš cilj je bh. proizvod u EU

Mirko Šarović, potpredsjednik SDS-a, odnedavno je drugi put na poziciji ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH.

U intervjuu za "Nezavisne" Šarović ističe da će jedan od prioriteta njegovog rada biti ispunjavanje uslova za izvoz bh. proizvoda na tržište EU.

"Adaptacija SSP-a je obaveza obje strane, još od ulaska Hrvatske u EU, i kroz pregovore pokušavamo da dođemo >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << do obostrano prihvatljivog rješenja", kaže Šarović.

NN: Ponovo ste imenovani na poziciju s koje ste svojevremeno smijenjeni nakon kraha dogovora o zajedničkom nastupu SNSD-a i SDS-a u institucijama BiH. Da li je Vaš povratak neka vrsta inata ili, pak, Vaša partija smatra da je pozicija ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa idealna za Vaš politički profil i kapacitet?

ŠAROVIĆ: Mislim da je u pitanju ovo drugo. U raspodjeli resora SDS se vodio upravo time da je ovo vrlo značajan resor, koji pruža velike mogućnosti za realizaciju politike Saveza za promjene, odnosno SDS-a.

NN: Šta će biti Vaši prioritetni koraci u predstojećem periodu?

ŠAROVIĆ: Prioriteta je više, a oni će biti predstavljeni u narednom periodu i Savjetu ministara i parlamentu kroz program rada ovog ministarstva, ali i na konferenciji za štampu, koju ćemo upriličiti narednih dana. Naravno, potpuno je jasno da se nekoliko prioriteta izdvaja, a to su, u prvom redu, reformski kurs i približavanje EU kroz ispunjavanje uslova i zakonodavstva EU, a na šta smo se opredijelili i putem zajedničke izjave Predsjedništva, koju su podržali i parlament BiH i Narodna skupština RS. U okviru ovog pitanja je posebno pitanje koje se tiče ispunjavanja uslova za izvoz bh. proizvoda na tržište EU.

NN: Upravo je u tom kontekstu jedna od najkrupnijih tema za BiH najava suspenzije trgovinskih olakšica od 1. januara naredne godine, ukoliko BiH do tada ne napravi adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što EU zahtijeva još otkako je Hrvatska napustila CEFTA i pristupila EU. Šta se trenutno dešava na ovom polju?

ŠAROVIĆ: Ta adaptacija SSP-a je, dakle, obaveza obje strane, još od ulaska Hrvatske u EU. Kroz pregovore i pregovaračke pozicije dvije strane pokušavamo da dođemo do obostrano prihvatljivog rješenja, vodeći se interesima i jedne i druge strane. Znači, BiH izražava spremnost da radi na adaptaciji SSP-a, s obzirom na to da je Hrvatska kao ranija članica CEFTA postala članica EU. U tom smislu, BiH će potpuno jasno da iznese svoje interese, koje će predočiti pregovaračima iz Brisela, s namjerom da se uvaže zahtjevi EU, ali i naši interesi i da kroz pregovore dođemo do najboljeg rješenja. Pred nama je vrijeme koje ćemo utrošiti na adaptaciju sporazuma, ali kroz pregovaračku platformu, koja je već definisana. O konkretnim detaljima sada zaista ne bih.

NN: Neću Vas pitati o konkretnim detaljima, no vjerujte li da će Brisel imati razumijevanja za stavove i zahtjeve bh. strane?

ŠAROVIĆ: Nadam se da hoće. Kao što ima razumijevanja za zahtjeve Hrvatske, vjerujem da će u istom obimu, bez obzira na to što je Hrvatska članica EU, imati razumijevanja i za poziciju BiH.

NN: EU je 1. aprila ukinula proizvodne kvote na izvoz mlijeka, zbog čega bh. proizvođači opravdano strahuju od masovog izvoza, odnosno uvoza tog mlijeka u BiH. Kako namjeravate zaštititi domaće proizvođače?

ŠAROVIĆ: To je odluka koja nailazi na različite reakcije i unutar članica EU, malih i velikih proizvođača, jer svi imaju različite interese i biće zanimljivo pratiti kako će se to reflektovati i na samu EU. Mi, naravno, ne možemo uticati na odluku koja je isključivo i suvereno pravo Brisela i koju brižljivo posmatraju i druge zemlje u regionu. Međutim, još je rano za prve ocjene, jer povećanje proizvodnje mlijeka i obim te proizvodnje biće moguće sagledati u narednim mjesecima. Kada je u pitanju zaštita, SSP definiše trgovinske odnose i pravila igre koja ne možemo uzimati samo onako kako to nama odgovara, od slučaja do slučaja. Međutim, tu postoje jasna pravila, a i zaštitne mjere već postoje, to javnost treba da zna. Znači, svaki litar mlijeka koji regularno uđe u BiH opterećen je carinom od 10 posto i posebnim prelevmanom, u zavisnosti i od masnoće mlijeka.

NN: I to je u prosjeku dosta skuplje mlijeko?

ŠAROVIĆ: Litar mlijeka iz EU je automatski skuplji za oko 40 feninga, to mlijeko je u startu opterećno iznosom od 40 feninga i to je važna mjera. Dakle, to je suština, te mjere će ostati i dalje, bez obzira na ukidanje kvota unutar zemalja članica EU.

NN: Nedavno ste u jednom televizijskom intervjuu kazali "da volite i Srbiju, pa i Hrvatsku, ali da je Vaš novčanik ipak u BiH". Možete li malo pojasniti i precizirati ovu Vašu izjavu?

ŠAROVIĆ: Pa jednostavno, ja sam ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zbog toga imam obavezu i odgovornost da štitim interese BiH, njene privrede i njenih proizvođača. To je potpuno jasno.

NN: Možemo li očekivati turbulencije na predstojećem kongresu SDS-a u maju, kada će biti birano novo rukovodstvo? Namjeravate li Vi istaći svoju kandidaturu za predsjednika, jer već se može čuti da će Mićo Mićić izaći na megdan predsjedniku Mladenu Bosiću?

ŠAROVIĆ: Svaki član SDS-a, pa i ja kao potpredsjednik, vjeruje da neće biti turbulencija. Mi činimo sve da se osjetljiva pitanja, a unutarstranački izbori su uvijek osjetljivi za svaku stranku, rješavaju bez turbulencija, i ne vidim razloga da bude drugačije. Moguće je da bude različitih kandidatura i u tome ne vidim ništa sporno, a ja zaista nisam razmišljao o kandidaturi za predsjednika SDS-a, to nije u mojim planovima.

Nastavak na Nezavisne Novine...