Izvor: NoviMagazin.rs, 18.Okt.2014, 20:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šansa za izvoz cigle u EU
Do pre 10 godina imali smo 90 fabrika građevinskih proizvoda od gline, a danas samo 16, koje posluju u sve težim uslovima - što zbog ekonomske krize, što zbog nelojalne konkurencije i neusklađenosti sa standardima EU.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture priprema uredbu o građevinskim proizvodima, koja bi ciglarima pomogla da izvoze i na evropsko tržište.
Drvene krovove na našim planinskim centrima zameniće novi, ekološki crep - >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << šindra, koji su napravili domaći stručnjaci.
Dok je taj proizvod našao tržište, sa ciglom, crepom i blokom je sve teže, pa su zalihe sve veće.
"Od 2007. godine, proizvodnja opekarskih proizvoda je pala za više od 60 odsto, a prodajna cena je pala preko 45 odsto. Ako se tako nastavi, doći će do totalnog gašenja svih fabrika za proizvodnju opekarskih proizvoda", kaže Zoltan Ištvan, direktor "Fit fs" u Novom Bečeju.
Miloš Terzić, direktor fabrike za proizvodnju crepa i blokova "Mladost" u Leskovcu, kaže da je jedan od ozbiljnih problema siva ekonomija.
"Ono što je evidentno jeste postojanje rada fabrika na crno. To su male ciglane koje i dalje rade sa standardima koji su niski", rekao je Terzić.
Dodatni problem prave i proizvođači koji ne plaćaju gas. Tako imaju manje troškove, pa proizvode nude po nižim cenama.
"Prvenstveno zbog toga što nisu svi proizvođači tretirani kod državnih firmi, i oni proizvođači koji sve plaćaju redovno, onako kako piše u zakonu, jednostavno su u teškoj situaciji", kaže Pal Kermeci, tehnički direktor "Potisja Kanjiža".
Deo rešenja je i u pojačanoj inspekcijskoj kontroli.
"S obzirom na to da imaju veliki broj elemenata na lagerima, a situacija na našem tržištu tamo gde su bila poplavljena područja zahteva korišćenje tog glinenog materijala, neophodno je da država iskoristi mogućnost da koristi naše materijale, naše proizvođače", ističe Viktor Kobjerski iz Privredne komore Srbije.
Mora da se radi i na modernizaciji proizvodnih linija i propisima za građevinske proizvode.
"Proizvođači cigle, koji žele da ih izvoze u EU, moraju da ih obeležavaju znakom C. S obzirom na to da tehnički propisi kod nas to ne predviđaju, oni moraju da praktično vrše dvostruka ispitivanja i opterećuju proizvodnju i prave dvostruke troškove", kaže Mila Vukosavljević iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Da bi se srpski građevinski proizvodi plasirali na tržište Evropske unije, standardizacija je urađena. Čeka se samo donošenje uredbe za građevinske proizvode pri resornom ministarstvu.
