Izvor: Nezavisne Novine, 06.Nov.2014, 21:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SAD i EU podržale britansko-njemački plan

BERLIN, SARAJEVO - Nova državna vlast moraće prihvatiti i provesti britansko-njemačku inicijativu o reformama i nastavku evropskog puta BiH, jer znaju da bez dopunskih finansijskih sredstava javni sektor u državi ne može funkcionirati.

Iz ovog stava Vjekoslava Domljana, uglednog ekonomiste i profesora iz Mostara, proizilazi suština novog međunarodnog plana za BiH, koji, s druge strane, pojedini analitičari nazivaju novom politikom "mrkve i štapa".

No, uprkos različitim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << mišljenjima, gotovo svi analitičari i dobri poznavaoci međunarodnih odnosa slažu se u jednom: međunarodna zajednica ponovo ulazi u fazu aktivnog prisustva i medijacije u našoj zemlji.

PODRŠKA SAD I EU: Nesumnjivo, već narednih nekoliko mjeseci, najvjerovatnije do ljeta naredne godine, imaćemo prve odjeke i politički odgovor na zajedničku britansko-njemačku inicijativu, koju su u srijedu u Berlinu izložili Frank Valter Štanmajer i Filip Hamond, njemački i britanski šefovi diplomatije.

Ona suštinski znači pismeno obavezivanje novih bh. vlasti na provođenje institucionalnih reformi, odnosno prihvatanje obaveze za zajedničko kreiranje nove mape puta s Briselom.

Za uzvrat, Velika Britanija i Njemačka, kao dvije od tri ključne članice EU, spremne su pomoći da Sporazum o stablizaciji i pridruživanju BiH i EU (SPP), kojeg prate investicije i ulaganja, konačno stupi na snagu.

Istovremeno, poduzimanje konkretnih koraka na ispunjavanju nove mape puta značilo bi podršku ove dvije zemlje za podnošenje aplikacije za članstvo u EU, što je strateški cilj BiH.

Danas su se, povodom najnovije međunarodne inicijative, oglasili i zvaničnici SAD i EU, što dovoljno govori o njenom značaju.

"SAD pozdravljaju i podržavaju inicijativu u vezi s reformama u BiH, koju su juče izložili ministri Velike Britanije i Njemačke. Nakon nedavnih izbora u BiH pruža se mogućnost da lideri zemlje krenu u reforme neophodne za izgradnju efikasnije, prosperitetnije i demokratičnije zemlje. U narednim mjesecima mi ćemo blisko sarađivati s evropskim partnerima kako bismo podržali usvajanje i implementaciju ovakvih reformi", izjavila je Jen Psaki, portparol Stejt departmenta.

Federika Mogerini, nova visoka predstavnica EU, koja je na ovoj funkciji naslijedila Ketrin Ešton, poručuje da izuzetno cijeni ideje o putu ka napretku BiH koje su u Berlinu predočili Štanmajer i Hamond.

"Svi se slažemo da nakon nedavno održanih izbora BiH ne bi trebalo da i dalje zaostaje. Ali, potreban je novi duh u efektivnom sprovođenju reformi, koje su ključne ne samo za evropski put BiH, nego, što je najvažnije, za građane. Ideje mog britanskog i njemačkog kolege dolaze u pravi čas", izjavila je, između ostalog, Mogerinijeva, najavivši svoju skorašnju posjetu BiH.

Za profesora Domljana, sada će biti nužno vidjeti kakav će biti program rada novih vlasti, koje, doduše, još nisu ni uspostavljene.

"Situacija u zemlji je zaista teška. Dovoljno je reći da je omjer umirovljenika i onih koji plaćaju doprinose već sada jedan naprema jedan. A pošto nema ekonomskog rasta, dobrodošao je svaki novčić da se ovo premosti. Nažalost, još nema jasnog plana kako osigurati ekonomski rast, ali svakako je novim vlastima korektno dati 100 dana prostora", ističe profesor Domljan.

POJAČAVANJE MEDIJACIJE: Mile Lasić, profesor i politički analitičar, inače član Nezavisne ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, slaže se s ocjenama da međunarodna zajednica ulazi u fazu pojačane, aktivne medijacije u BiH.

"Radi se o tome - pomozite vi sebi, pokažite da hoćete, pa ćemo vam i mi pomoći. Međutim, sve ovo nije moguće napraviti ukoliko BiH ne izgradi sustav koordinacije", poručuje profesor Lasić.

Za Suada Arnautovića, sarajevskog profesora političkih sistema, nova inicijativa ima jasne prijateljske namjere.

"Traže se institucionalne, ekonomske reforme i jačanje vladavine prava - zapravo sve ono što traže i građani. Međutim, problem je što ćemo unutar vladauće koalicije, ko god to bio, nailaziti na dosta suprotstavljene stavove. Na primjer, jačanje institucija je tačka rascjepa na kojoj će se lomiti buduća koalicija na državnom nivou", smatra Arnautović.

NIŠTA NOVO: No, mogu se čuti i mišljenja da konferencija u Berlinu nije donijela ništa novo. Takvo dijeli i Miloš Šolaja, banjalučki profesor i ekspert za međunarodne odnose. Šolaja podsjeća da je novim planom tek nanovo aktuelizirano pitanje provođenja preuzetih reformi i obaveza.

"Za BiH je ovo događaj od formalne važnosti, tim prije jer je BiH predstavljao Zlatko Lagumdžija, koji i ranije nakon sličnih događaja nije reagovao kako treba, što se i vidi iz njegovog izbornog rezultata. Ovo je poruka prenesena ljudima koji će tek doći na vlast", smatra Šolaja.

I on je, međutim, uvjeren da će međunarodna zajednica sada pojačati pritisak prema bh. vlastima, kao i politiku "mrkve i štapa".

Nevenka Savić, direktor Direkcije za evropske integracije (DEI), izražava nadu da nova inicijativa može poslužiti kao poticaj za intenziviranje reformi važnih za napredak u procesu pristupanja EU, ali i za život bh. građana.

"Radi se o prioritetu i stavu koji DEI stalno naglašava, a tiče se pozicioniranja reformi potrebnih za proces integracija i fokus rada vlasti na svim nivoima. Prezentovane ideje u skladu su sa tri stuba politike proširenja: vladavine prava, ekonomskog upravljanja i reforme javne uprave. Zbog nemogućnosti postizanja dogovora u BiH o krupnim političkim pitanjima u prethodnim godinama, važne reforme, posebno ekonomsko-socijalne, bile su u drugom planu. Ova ih inicijativa stavlja u vrh prioriteta", naglašava Savićeva.

Milorad Dodik, predsjednik RS, u petak će se sastati s ambasadorima Velike Britanije i Njemačke u BiH, koji će ga upoznati s detaljima inicijative.

"Svaka inicijativa koja bi dovela do daljeg kretanja na putu ka EU je dobra ako uvažava ustavno-pravni poredak u BiH, Dejtonski sporazum, prava odlučivanja i nadležnosti koje imaju različiti nivoi vlasti", rekao je Dodik i dodao da su takve inicijative prihvaćene.

"Neuobičajen je način na koji se to radi, nisam upoznat da je iko od vlasti u BiH i na jednom nivou konsultovan o bilo čemu, a vidimo da su konsultovene neke nevladine organizacije. Ali u svakom slučaju daćemo prednost prijedlogu i onome što je u skladu s ustavnim poretkom i našim interesima", rekao je Dodik.

Nastavak na Nezavisne Novine...