Izvor: Radio Slobodna Evropa, 14.Avg.2015, 14:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ruske sankcije bez značajnih posljedica za Crnu Goru

Ruska Vlada je zabranila uvoz crnogorskih prehrambenih proizvoda kao odgovor na odluku Crne Gore da se pridruži sankcijama EU.

Ruski premijer Dmitri Medvedev, potpisao je u četvrtak, 13. avgusta, rezoluciju o proširenju prehrambenog embarga kojom je, pored zemalja članica Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu: Islanda, Lihtenštajna i Norveške, kao i Albanije, obuhvaćena i Crna Gora, a ova zabrana je >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << uvedena kao kontramjera državama koje su podržale zapadne sankcije protiv Rusije.

U Rusiju više neće biti moguće izvoziti prehrambrene proizvode iz 13 kategorija: meso svih vrsta, mesne prerađevine, morski plodovi, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti plodovi, voće i povrće...

Vlada Crne Gore je, reagujući, saopštila da žali zbog odluke Vlade Rusije.

„Vlada Crne Gore ostaje opredjeljena da sa Federacijom održava politički dijalog i gradi sadržajne odnose u svim oblastima od obostranog interesa“, stoji u Vladinom pisanom saopštenju.

U međuvremenu, u domaćoj javnosti se otvorilo pitanje u vezi sa mogućim posljedicama odluke ruske Vlade da zabrani uvoz hrane iz Crne Gore.

Funkcioner vladajuće DPS i predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose, Miodrag Vuković kaže da ne očekuje nikakvo zaoštravanje političkih odnosa Crne Gore i Rusije kao ni bilo kakve propratne efekte odluke ruske vlade da Crnoj Gori uvede kontrasankcije.

„Ne očekujem da će doći do nekog radikalnog, dramatičnog zaoštravanja odnosa, čak ni u ekonomij, a da ne govorim u drugim oblastima. Uostalom, Vlada Crne Gore je i gradila svoj politički i državni stav da je Crna Gora bila i da će ostati dobar i pouzdan partner Rusiji. Globalni poremećaj postoji i dio ste toga, ali ima dovoljno prostora da budete odgovorni.“

Vuković kaže da je Crna Gora na raspolaganju imala dvije solucije. Ili da se pridruži sankcijama Evropske Unije prema Rusiji ili da odustane od zacrtane politike čiji je cilj učlanjenje Crne Gore u EU.

„Mislim da je ovo posljedica jednog krupnijeg, globalnog poremećaja u odnosima velikih sila. Razlog je Ukrajina i sve što se dešava u vezi sa njom. Ne mislimo da je izbor da se uključimo u evropsku porodicu država i naroda loš. Naprotiv, i država i većina građana smatraju da je to dobro opredjeljenje i da se u toj orijentaciji vidi realna šansa da i život u Crnoj Gori bude bolji i sadržajniji i pojedincu i zajednici.“

Crna Gora je za šest mjeseci ove godine u Rusiju izvezla robu u vrijednosti 1,2 miliona eura, ali u to ne spada hrana. Učešće crnogorskih prehrambenih proizvoda na ruskom tržištu je, čak i za crnogorske prilike, na nivou statističke greške, jer uvoz mesa iz Crne Gore Rusija je zabranila još prošle jeseni, a ukupna količina crnogorskog voća i povrća koja je tokom cijele prošle godine prodata u Rusiji vrijedi svega 25.000 dolara.

Kakve mogu biti ekonomske posljedice ruskog embarga na hranu iz Crne Gore?

„Kratkoročne posljedice neće biti značajne zato što je crnogorski izvoz u Rusiju vrlo mali, ali nije dobro za dugoročne odnose“, kaže ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

RSE: Da li već sada može da se nasluti kakve bi mogle biti te posljedice dugoročnog karaktera?

Kostić: Vjerujem da to u najvećoj mjeri zavisi od razvoja odnosa. Na tu temu možemo samo da špekulišemo ali u svakom slučaju, ukoliko tenzije između Rusije i zapada, odnosno, EU budu popuštale, vjerujem da će i taj odnos koji je sada na snazi popustiti, a ako se ti odnosi budu zaoštravali, vjerujem da će mjere poput ove dobijati značajnije oblike.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...