Izvor: Nezavisne Novine, 16.Mar.2015, 16:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Roko: BiH nije pogođena migrantima
SARAJEVO - Šef Međunarodne organizacije za migracije /IOM/ u BiH Đanluka Roko rekao je danas da BiH trenutno nije pogođena migrantima, što ne znači da neće biti, jer se nalazi na strateškoj lokaciji i ima najdužu granicu sa EU.
Predstavljajući izvještaj "Migracioni tokovi u zemljama zapadnog Balkana: tranzit, polazište i odredište 2009-2013" u Sarajevu, Roko je istakao da je migraciona strategija kakvu gradi >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << BiH "jedna od najboljih u regionu u smislu načina na koji se to radi".
"Ovakva strategija prema migracijama je rezultat jednog konsultativnog procesa različitih aktera. U njoj se govori o kretanjima unutar regije, radnim migracijama, te daje cjelovita slika u ovoj oblasti" rekao je Roko.
Roko je istakao da su tokovi migracije veoma dinamični jer se mijenjaju zbog događaja koji su vezani za dešavanja unutar neke zemlje, navodeći kao primjer dešavanja u Avganistanu i Siriji, koja su se znatno odrazila na povećan broj migranata koji su prolazili kroz Srbiju, Albaniju, Crnu Goru.
Specijalista za razvijanje projekata Heri Smit naveo je da je od 2009. do 2013. godine najviše neregularnih ulazaka zabilježen u Srbiji, dodajući da i druge zemlje zapadnog Balkana pokazuju linearno povećanje migranata.
"Balkanska ruta je dobro ustanovljena tranzitna ruta za EU koju određeni ljudi iskorištavaju, a imamo i rast `Turkiš erlajnsa` i istambulski Aerodrom na koji migranti mogu lako doći i odatle, preko Grčke, proći na zapadni Balkan", rekao je Smit.
On je naveo da dokazi ukazuju na povećanje krijumčarenja ljudi, a uglavnom je riječ o mladim muškarcima, te djeci bez roditeljske pratnje.
Smit je rekao i da postoji veza između neregularnih kretanja i zloupotrebe azila. "Ključni problem migranata je postojanje opasnosti od povreda, seksualne eksploatacije i različitih načina fizičke ugroženosti. Mnogi migranti ne znaju jezike, pa ne mogu komunicirati sa vlastima", rekao je Smit.
Kao preporuke studije, Smit je naveo nastavak razvijanja prekogranične saradnje, razmjenu prevodilaca za ključne jezike za koje postoje ograničen broj prevodilaca u regiji, te sinhronizaciju zakonodavnih okvira zemalja u regiji i EU.
Projektni menadžer Regionalnog projekta za borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja Andrea Dabijazi rekao je da se broj tražilaca azila na zapadnom Balkanu od 2009. do 2013. povećao sa 17.000 na 57.740.
"Pola tražilaca azila na zapadnom Balkanu su građani Avganistana, Alžira, Pakistana i Sirije, a broj dodijeljenih azila u regiji je jako mali. Ove ljude najviše su primili NJemačka, Francuska, Švedska i Belgija", rekao je Dabijazi.
Govoreći o tražiocima azila stanovnika iz regije, Dabijazi je naveo da je broj zahtjeva porastao, posebno kada se govori o Kosovu, Srbiji i BiH.
"Srpski tražioci azila uglavnom se prijavljuju u Švedskoj i Njemačkoj, s Kosova u Mađarskoj i Francuskoj, azilanti iz Makedonije uglavnom idu u NJemačku, Albanci u Francusku, a azilante iz BiH najviše primaju u Njemačkoj i Švedskoj", rekao je Dabijazi.
Govoreći o trgovini ljudima, on je rekao da većinu žrtava čine žene koje su seksualno eksploatisane, te da je povećan broj muškaraca žrtava radne eksploatacije u trećim žemljama.
Nastavak na Nezavisne Novine...
