Oko 300 miliona evra za izbeglice

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 24.Apr.2012, 17:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Oko 300 miliona evra za izbeglice

SARAJEVO -

Na donatorskoj konferenciji u Sarajevu danas je prikupljeno oko 300 miliona evra, što je 60 odsto sredstava potrebnih za stambeno zbrinjavanje najugroženijih izbeglica u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

Evropska unija i Sjedinjene Države su, međutim, obećale da će u narednih pet godina obezbediti ostatak novca - još 200 miliona - potreban za regionalni program kojim bi bio obezbeđen "krov >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << nad glavom" za 27.000 izbegličkih porodica, saopštio je na završnoj konferenciji za novinare ministar za ljudska prava i izbeglice BiH Damir Ljubić.

Najveći iznos je putem IPA fondova obezbedila Evropska unija - 230 miliona evra.

Vlada SAD izdvojiće deset miliona dolara u 2012. godini - što je oko 7.600.000 evra, ali najavila je da će novac izdvajati i narednih godina.

Po pet miliona evra izdvojiće vlade Italije, Norveške, Nemačke i Švajcarske, Danska je izdvojila 1,3 miliona, a Turska milion evra.

Luksemburg je pomogao sa 500.000 evra, dok će Kipar, Češka i Rumunija izdvojiti po 50.000 evra, a Mađarska 30.000.

Države regiona - BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija - bi, pri tom, trebalo da obezbede učešće od 83 miliona evra - od toga Srbija 33 miliona.

Programom, kad se realizuje u potpunosti - kako se očekuje u narednih pet godina - trebalo bi da bude rešeno stambeno pitanje za ukupno 74.000 ljudi u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Iz donatorskog fonda od ukupno 583 miliona, Srbija bi trebalo da dobije 335,2 miliona, Hrvatska 119,7, BiH 101 milion i Crna Gora 27,7 miliona evra.

Srbija bi na taj način u narednih pet godina trajno zbrinula 16.780 najugroženijih porodica, odnosno oko 45.000 osoba izbeglih za vreme rata 1991-1995. iz BiH i Hrvatske i sve preostale izbeglice koji još žive u kolektivnim centrima.

Jeremić: Rešenje pitanja izbeglica - doprinos pomirenju

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić ocenio je danas da će rešenje pitanja izbeglica i raseljenih lica doprineti sveobuhvatnom procesu pomirenja i okončanju neprijateljstava u regionu.

Na otvaranju Međunarodne donatorske konferencije o trajnim rešenjima za izbeglice i interno raseljena lica u Sarajevu, Jeremić je podsetio da u Srbiji živi više od 600.000 registrovanih izbeglica, među kojima više od 60 odsto onih koji spadaju u najugroženiju kategoriju.

Srbija je, prema podacima UNHCR, među prvih pet zemalja u svetu koje imaju dugotrajnu situaciju sa izbeglicama.

"Sa Zajedničkim regionalnim programom, na primer, naše radne grupe će morati da uspostave opšte standarde u oblasti razmene podataka", kazao je Jeremić i dodao da se time otvara put ka rezoluciji o pitanjima imovine i penzija, "čime će se doprineti ublažavanju osećaja nepoverenja među pogođenim zajednicama".

Jeremić je istakao da je nužno ostaviti po strani prevaziđena razmišljanja o protivničkim ili suparničkim stranama, kao i jalove pokušaje svaljivanja krivice na druge, jer to neizbežno vodi ka podelama i pozivima na osvetu.

"Uveren sam da možemo da smognemo hrabrosti da dosegnemo jedni druge kako bi rane mogle da zacele, a region napreduje u miru i bezbednosti", kazao je Jeremić.

Po njegovim rečima, "svi oni koji su bili prinuđeni da napuste domove zaslužuju da im se omogući da se dostojanstveno vrate u njih".

"Naš krajnji cilj, koji ne smemo da izgubimo iz vida, jeste okončanje neprijateljstva na zapadnom Balkanu", poručio je šef srpske diplomatije.

On je izrazio uverenje da će donatorska konferencija, obezbeđivanjem fondova za obezbeđivanje krova nad glavom najugroženijim izbeglicama i raseljenima na Balkanu, ublažiti muke 74.000 muškaraca, žena i dece koji žive u oko 27.000 domaćinstava.

Konferencija u Sarajevu, prema njegovim rečima, predstavlja početak nove faze jer se obezbeđivanjem sredstava za izgradnju domova za najugroženije stvara prilika za rešavanje i drugih, jednako važnih pitanja.

Šefovi diplomatija za trajno rešenje za izbegle

Ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske istakli su danas u Sarajevu odlučnost regiona da trajno reši pitanje izbeglica i pozvali donatore iz sveta da u tome pomognu.

Šef diplomatije zemlje domaćina donatorskog skupa, BiH, Zlatko Lagumdžija izrazio je nadu da će konferencija "predstavljati početak završetka procesa konačnog zbrinjavanja izbeglica i doprineti poboljšanju ukupnih odnosa zemalja regiona".

Lagumdžija je rekao da je ceo proces započet 2005, usvajanje Sarajevske deklaracije, kojom je afirmisano pravo izbeglica na dostojanstven izbor između održivog povratka ili konačne integracije u društvo u kojem žive.

Ukazujući da je "teško govoriti o pravdi za izbeglice", Lagumdžija je zahvalo donatorima i poručio da očekuje "snažnu i konkretnu podršku za realizaciju plana u narednih pet godina".

Hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić istakla je da je prvi od tri razloga zbog kojih je ovaj skup toliko važan - to što je "region odlučio da uzme svoje ruke teško i kompleksno pitanje i da ga reši dogovorom".

"Drugi razlog je što je na različite načine ključno prikupiti sredstva ne da bi se postigla pravda, već osećaj pomaka na novu stepenicu sa koliko toliko čistom situacijom u zemlji. Treće je otvaranje mogućnosti za nove odnose i novi status zemalja regiona u budućnosti", istakla je Pusić.

Ona je program zbrinjavanja nazvala korisnim i dobrim, utemeljenim na tome da bi u regionu trebalo "završiti sa statusom privremenosti" i omogućiti izbeglicama "život izvan stanja privremenosti".

Crnogorski ministar spoljnih poslova Milan Roćen je istakao da je konferencija "integralni deo procesa pomirenja i novih odnosa u regionu".

"Zatvaranje poglavlja izbeglica predstavljaće motivaciju za bolje odnose četiri zemlje, buduće članice EU", naglasio je on.

Roćen je posebno pozdravio prisustvo Sadako Ogate, bivše komesarke UN za izbeglice, koja je na toj funkciji bila tokom ratova devedesetih u regionu.

"Vaše prisustvo nas čini srećnim, ali nas i podseća na bolnu prošlost", primetio je Roćen.

File: Region odlučio da postane dobar evropski sused

Evropski komesar za proširenje Štefan File ocenio je danas da je donatorska konferencija u Sarajevu siguran znak da je region odlučio da ostavi prošlost iza sebe i postane dobar evropski sused.

Konferencija predstavlja primer regionalne saradnje i ukazuje na ogromne napore četiri zemlje - BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije - da reše problem izbeglica, rekao je File novinarima na tom skupu.

Po njegovim rečima, povratak izbeglica predstavlja stub regionalne saradnje i "dobar primer za rešavanje drugih međunarodnih kriza u svetu, posebno u vezi s problemom izbeglica".

Podsećajući da je EU donirala 230 miliona evra, File je naglasio da je reč o gotovo polovini sredstava potrebnih za trajno stambeno rešavanje pitanja 27.000 najugroženijih izbegličkih porodica u regionu, u narednih pet godina.

"Verujem da ćemo u narednih pet godina obezbediti i sva ostala predviđena sredstva", kazao je File.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Prikupljeno 300 miliona evra za izbeglice

Izvor: Kurir, 24.Apr.2012

Najveći iznos obezbedila Evropska unija - 230 miliona evra..SARAJEVO - Na donatorskoj konferenciji u Sarajevu danas je prikupljeno oko 300 miliona evra, što je 60 odsto sredstava potrebnih za stambeno zbrinjavanje najugroženijih izbeglica u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji...Evropska unija i Sjedinjene...

Nastavak na Kurir...

Sakupljeno 300 mil. evra za izbegle

Izvor: B92, 24.Apr.2012

Sarajevo -- Na donatorskoj konferenciji u Sarajevu je prikupljeno oko 300 miliona evra, što je 60 odsto sredstava potrebnih za stambeno zbrinjavanje izbeglica...Evropska unija i Sjedinjene Države su, međutim, obećali da će u narednih pet godina obezbediti ostatak novca potreban za regionalni program...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.