Izvor: B92, 31.Maj.2008, 17:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Odlaganje prodaje zemljišta
Zagreb -- Velike su šanse da Bisel prihvati hrvatski zahtev o odlaganju prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima nakon što postane članica Europske unije, piše sajt Poslovni.hr
Hrvatska traži odlaganje prodaje zemljišta strancima na 12 godina
Pitanje je samo hoće li Zagreb uspeti da izboriti odlaganje od 12 godina ili će rok biti kraći. Od novih članica koje su primljenje u Evropsku uniju u petom krugu proširenja 2004.i 2007. godine, Poljska je jedina >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << dobila odlaganje prodaje poljoprivrednog zemljišta na 12 godina, dok je za ostale nove članice to odlaganje pet godina kraće.
Hrvatska je ugledajući se na Poljsku zatražila odlaganje na 12. godina, ali stručnjaci napominju da je Varšava pregovore sa Briselom započela tražeći da joj se dozvoli da 18 godina zemlju ne prodaje strancima. Čak pet sadašnjih novih članica Evropske Unije tražilo je odlaganje od deset godina - Bugarska, Češka, Mađarska, Letonija i Slovačka, dok je Rumunjska pregovore započela sa cifrom od 15 godina.
Kuriozitet je da su sedmogodišnji prelazni rok od sedam godina, kao i ostale nove članice, dobile i dve države koje u pregovarima odlaganje za prodaju zemljišta nisu ni tražile - Estonija i Litvanija.
Slovenija koja je u celim pristupnim pregovorima s EU zahtevala vrlo malo prelaznih razdoblja, danom pridruživanja Evropskoj uniji trgovinu poljoprivrednim zemljištem, ali i ostalim nekretninama potpuno je liberalizovala. Međutim, sa Briselom je postigla dogovor o takozvanoj opštoj ekonomskoj zaštitnoj klauzuli, prema kojoj tokom sedam godina može uvesti određene restrikcije ako se ustanovi da je zbog liberalizacije došlo do neravnoteže na njenom tržištu nekretnina.
Dodatnu dobru volju Unija je iskazala time što je za svih osam zemalja koje su dobile sedmogodišnje odlaganje, odobrila mogućnost da taj period mogu produžiti za još tri godine, aktivirajući zaštitnu klauzulu.
Cene zemljišta u istočnoevropskim zemljama niže su nego u Evropskoj uniji
Ovakav stav Brisela prema istočnoevropskim državama objašnjava se činjnicom da su i čelnici Evropske unije svesni da je prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima za nove članice osetljivo pitanje, obzirom na veliki procenat stanovništva koji se bave poljoprivredom, nerazvijenost insistucija za trgovinu zemljištem i znatno niže cene zemljišta nego u drugim članicama EU.
Takve argumente prilikom zahteva za odlaganje prodaje zemljišta strancima koristi sada i Hrvatska.
Inače, evropska Komisija je istovremeno od novih članica tražila da tokom prelaznog razdoblja koriste objektivne, transparentne i javnosti dostupne kriterijume prilikom davanja dozvola strancima za kupovinu zemljišta. Komisija je zatražila i da se nakon tri godine napravi revizija stanja kako bi se videlo treba li te periode odlaganja zadržati ili ih ranije ukinuti.
.jpg)
