Izvor: Blic, 15.Sep.2010, 01:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
„Maksi“ će biti prodat do kraja godine
Do kraja godine okončaćemo pregovore o prodaji do 50 odsto vlasništva trgovinskog lanca „Maksi“ i tada ćemo znati imamo li nove partnere. Uz belgijski „Delez“ dobili smo ponude od više investicionih fondova iz EU i SAD. Razlog prodaje ne leži u finansijskim problemima pošto ne postoje. U svetu kapital ide na tržište kad najviše vredi, kad partneri traže i kad to ide uz strateške razvojne planove.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << />Mi ih imamo u Srbiji, regionu i na novim tržištima - kaže u intervjuu za „Blic" Jelena Krstović, direktor korporativnih komunikacija u „Delta holdingu".
Upitana ko su tačno i za koji procenat ponaosob zainteresovani potencijalni strani partneri, Krstovićeva odgovara da je potpisan ugovor o tajnosti pregovora koji ne može da krši.
- Ovo je za nas jubilarna godina, 12. decembra obeležavamo deset godina od osnivanja „Maksija", a dogodine 4. februara su dve decenije od osnivanja „Delte". Pokazali smo trajnost u veoma turbulentnom vremenu zato što kompanijom ne upravlja jedan čovek, već sistem. Ovakva organizacija upravljanja se i u svetu pokazala kao jedina uspešna - dodaje Krstović.
Uspehe „Delte" znamo, je li bilo neuspeha?
- Bilo je puno poslovnih i kadrovskih promašaja, ulazaka u neke poslove i prekidanja. Nisu svi poslovi za svaki trenutak.
Da li novac inkasiran prodajom dela „Maksija" dominantno ide za vraćanje kredita ili u strateški razvoj?
- Ako dođe do prodaje, deo ide za servisiranje tekućih obaveza, ostatak u razvoj maloprodaje i agrara. Do kraja godine otvaramo hipermarket „Tempo" u Istočnom Sarajevu, od preko 7.500 kvadrata, investirano je 6,75 miliona evra, zaposlićemo 110 radnika. A u banjalučku „Bosku" koja se uskoro otvara investirali smo oko dva miliona evra i otvorili oko 150 radnih mesta.
U Srbiji?
- U Kragujevcu do kraja novembra otvaramo „Tempo", ima oko 9.000 kvadratnih metara. To je početak gradnje prvog „Delta parka", vrednog skoro 25 miliona evra. Uz „Tempo", imaćemo hipermarkete za tehničke uređaje, kućne ljubimce i „Uradi sam". I oko 600 zaposlenih.
Na tržištu EU prisutni ste preko Bugarske, kakvi su planovi?
- Tokom decembra u Sofiji otvaramo, u okviru EU, „Tempo", najveći hipermarket na Balkanu vredan oko 25 miliona evra, sa oko 500 zaposlenih. Još desetak manjih supermarketa širom Bugarske trenutno gradimo. Na primorju plasiramo oko 400 proizvoda iz Srbije. Osim toga, kupili smo plac u Tirani -albansko tržište je veoma perspektivno. Prvi „Tempo" hipermarket počinje da radi dogodine.
Poslovno težište „Delte" je ipak u agraru.
- Može se tako reći, mada je nama svaki segment važan. U voćnjak i hladnjaču u Čelarevu investirali smo oko 20 miliona evra, a za tri godine u planu je dalja investicija od oko 30 miliona evra u voćnjak i proširivanje kapaciteta hladnjače. Sa danskim stručnjacima razvili smo farmu svinja u Staroj Pazovi, jednu od najsavremenijih u regionu. Sa holandskim uskoro počinjemo izgradnju staklenika u Bogatiću.
Šta je problem kod izvoza hrane na rusko tržište?
- Za taj posao imamo namenski osnovanu kompaniju i za ovih dve godine vidimo da ne možemo da izvezemo onoliko, koliko traži rusko tržište, jer veliki broj naših proizvoda ne ispunjava standarde koji važe u Rusiji i u EU. U proizvodnji voća i povrća Srbija mora da poštuje međunarodne standarde. Na primer, jabuka ili krastavac moraju imati propisan kvalitet, izgled, boju, čak i veličinu.
Više nego dovoljno da se Vlada preko strategije razvoja agrara pozabavi time, dakle i subvencijama za poljoprivredu.
- Poljoprivreda bi trebalo da bude primarna delatnost u Srbiji. To je tradicija, ali i jedina komparativna prednost ne samo u regionu već i u Evropi. Država mora da je opredeli kao osnovnu delatnost, da se time bavi strateški. Ostalo je malo vremena. Ovo su poslednji trenuci da se pre ulaska u EU pozicioniramo kao najkvalitetniji poljoprivredni proizvođač.
Srbija mala za kartele
Problemi koji na prvi pogled zbog cena postoje na tržištu hleba, mleka i ulja po nekim mišljenjima proističu iz kartelizacije u biznisu. Vaš komentar?
- Tržište u Srbiji je premalo da bi moglo imati probleme sa kartelima. Ali, činjenica je da država mora imati dogovor sa proizvođačima i distributerima.
Sukob sa Forcanovom izvan okvira „Delte"
Postoji li veza između problema koje „Delta" upravo ima sa Milkom Forcan i pregovora o prodaji dela vlasništva u „Maksiju"?
- Tu nema korelacije ni po kom osnovu. Sukob sa Milkom Forcan je izvan okvira „Delte" i taj problem rešavaju advokati i sudovi.
Podrška malim proizvođačima
- Danas nije problem proizvesti robu - važno je da usvojite i primenite već postojeće tehnologije. Suština je u logistici, odnosno u plasiranju tih proizvoda. „Delta" ne bi trebalo da se bavi proizvodnjom, već prodajom, s obzirom na to da ima kapacitete za to. Proizvodnjom bi trebalo da se bave mali, individualni proizvođači, uz našu tehnološku podršku - kaže Jelena Krstović.
Pogledaj vesti o: Prodat Maksi
Delta: Prodat ćemo Maxi do kraja godine
Izvor: SEEbiz.eu, 15.Sep.2010
BEOGRAD - Do kraja godine okončaćemo pregovore o prodaji do 50 posto vlasništva trgovinskog lanca Maksi i tada ćemo znati imamo li nove partnere, kažu u kompaniji Delta.
Delta: Maxi prodajemo do kraja godine
Izvor: SEEbiz.eu, 15.Sep.2010
BEOGRAD - Jelena Krstović, direktor korporativnih komunikacija u Delta holdingu, kaže da su uz belgijski Delez stigle ponude od više investicionih fondova iz EU i SAD. Ona naglašava da razlog prodaje ne leži u finansijskim problemima pošto ne postoje i dodaje da u svetu kapital ide na tržište...






