Luksemburg: Pomoć zemljama pogođenim izbegličkom krizom

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 08.Okt.2015, 11:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Luksemburg: Pomoć zemljama pogođenim izbegličkom krizom

Ministri Evropske unije i tranzitnih zemalja preko kojih se kreću izbeglice na putu ka Evropi, postigli su večeras u Luksemburgu dogovor da se svim zemljama pogođenim izbegličkom krizom, uključujući Srbiju i Makedoniju, izdvoji velika pomoć u novcu, opremi i stručnoj podršci.

Na ministarskoj konferenciji odlučeno je da se nekontrolisani priliv migranata zaustavi na granicama Evrope i Turske, započne >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << političko rešavanje rata u Siriji i izdvoji velika pomoć zemljama pogođenim izbegličkom krizom, saopštili su šef luksemburške diplomatije Žan Aselborn i visoka predstavnica EU Federika Mogerini.

Mogerini je saopštila da će biti formirani "garantni fondovi" za uklanjanje uzroka ilegalne imigracije u Africi, kao i za Siriju, Liban, Jordan i Tursku s početnim sredstvima od 500 miliona evra, s tim da članice EU i druge zemlje u svetu daju dodatna sredstva tako da se dobije ukupna suma od milijardu evra.

U dodelu novca iz tog fonda će, dodala je visoka predstavnica EU, biti uključene i države Zapadnog Balkana, povećaće se humanitarna pomoć za zbrinjavanje izbeglica, a pristigli begunci iz ratova i progona će biti prerazmešteni u članicama Unije.

U deklaraciji ministarske konferencije podvlači se da je masovni priliv izbeglica preko istočnog Sredozemlja i "zapadnobalkanskog puta" izazvao velike probleme u zemljama tranzita i prijema, kao i "izazove za upravljanje granicama, sisteme azila i bezbednost".

U tekstu deklaracije je istaknuto da se mora obezbediti humani prijem za izbeglice iz ratova, dok neregularni migranti moraju biti brzo vraćeni u zemlje porekla i zato će biti uspostavljena stroga kontrola na granicama i uveden popis svih migranata.

Time bi se uklonile, razbile mreže krijumčara migranata, ali za to je presudno da se uspostavi zajednička i solidarna saradnja, stav je svih ministara.

"Zapadni Balkan, a posebno Srbija i BJR Makedonija su na migrantskom putu... cenimo pomoć koju pružaju hiljadama osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i volju da preuzmu odgovornost za to, uključujući prihvatanje vraćanja njihovih državljana ili državljana trećih zemalja", stoji u deklaraciji.

Aselborn je naglasio da će sa "posebno ugroženim" državama Zapadnog Balkana pojačati pravosudna, policijska i saradnja u upravljanju granicama.

Luksemburški ministar je istakao da EU ima šansu, jer sarađuje sa zapadnobalkanskim zemljama koje imaju ozbiljne ugovorne odnose s Unijom.

U deklaraciji i izjavama Aselborna i Mogerinijeve je dat veliki, presudan značaj znatno većoj, usaglašenoj saradnji s Turskom u nadzoru granica, sprečavanju krijumčara migranata, stvaranju uslova za bolji život preko dva miliona izbeglica u toj zemlji, ali i preuzimanju obaveze Ankare da uspostavi nadzor na svojim granicama u saradnji s Grčkom i obalskom stražom i policijom EU.

Turskoj je, kako je rečeno, ponuđen akcioni plan i o tome ovih dana treba da se zauzme konačan stav i odmah preduzmu opipljive mere.

Na konferenciji "Istočno Sredozemlje - Zapadnobalkanski put" o masovnom prilivu izbeglica sa Srednjeg istoka, učestvovali su ministri pravosuđa i unutrašnjih poslova EU i ministri tih resora iz Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Srbije, kao i Turske, Libana i Jordana.

Mogerini: Zajedno rešavati migrantsku krizu

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini izjavila je danas da se migrantska kriza može rešiti isključivo zajedničkim naporima svih aktera.

"Ovo nije samo evropska, nego regionalna i globalna kriza", rekla je Mogerini novinarima uoči zajedničkog sastanka ministara pravde i policije zemalja članica EU i država Zapadnog Balkana u Luksemburgu.

Visoka predstavnica je najavila da će na današnjem sastanku naglasak biti na takozvanom istočnom putu migranata, koji vodi preko balkanskih zemalja, ali se neće zapostaviti ni mediteranski pomorski put.

"Svi smo partneri, ne samo članice EU nego i zemlje Zapadnog Balkana, Turska, Jordan i Libija", kazala je ona i naglasila da se udruženim snagama mogu rešiti svi problemi.

Mogerini nije želela da odgovara na pitanje o konkretnim merama koje bi večeras mogle biti usvojene, uz obrazloženje da će o tome biti reči na završnoj konferenciji za medije po okončanju sastanka.

Srbiju na ovom skupu predstavljaju šef diplomatije Ivica Dačić i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

Britanija poziva EU da ubrza deportaciju ekonomskih migranata

Velika Britanija pozvala je Evropsku uniju da ubrza proces deportacije osoba koje ne ispunjavaju uslove za dobijanje azila.

Ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije Tereza Mej izjavila je danas da Evropska unija mora da ubrza deportaciju ekonomskih migranata i "obračuna" se sa ljudima koji krše azilantski sistem.

Mej je po odlasku u Luksemburg, gde se održava dvodnevni sastanak ministara unutrašnjih poslova 28 zemalja EU o migrantskoj krizi, da umesto debatovanja o preseljavanju izbeglica po Uniji treba razgovarati o slanju "ekonomskih migranata" natrag u zemlje njihovog porekla, preneo je AFP.

Francuska agencija ocenjuje da je izjava Mejove znak za čvršću poziciju prema tom pitanju.

"Moramo da osiguramo prekid veze između ljudi koji kreću na opasan put u Evropu i onih koji mogu da ostanu u Evropi", naglasila je britanska ministarka, dodajući da Velika Britanija ima dobre rezultate u toj oblasti i da želi da vidi napredak i Evrope.

"Spremni smo to da podržimo", rekla je Mejova.

AFP navodi da britanska ministarka brani politiku Londona o preuzimanju izbeglica direktno iz kampova u zemljama koje se graniče sa Sirijom, umesto učestvovanja u planu EU da se izbeglice preseljavaju iz preopterećenih zemalja na "prvoj liniji fronta" - Grčke i Italije.

Mejova je prekjuče u izuzetno oštrom istupanju na godišnjem kongresu Konzervativne stranke rekla da visok nivo imigracije može da podrije koheziju društva i da je korist od migranata neznatna, preneli su britanski mediji.

Najavljujući pooštravanje postupka razmatranja zahteva za azil, ministarka je rekla da veliki priliv migranata otežava rad obrazovnih i medicinskih ustanova, oblasti saobraćaja i stanovanja, a da je u nekim slučajevima dovela do smanjenja plate i gubitka radnog mesta.

"Međutim, čak i ako bismo mogli da se nosimo sa svim posledicama masovne imigracije, Velikoj Britaniji nije potreban migracioni prirast od više stotina hiljada ljudi svake godine", kazala je Mej.

Dozvoljavajući da imigracioni priliv može da popuni manjkove u određenim privrednim oblastima, ona je dodala da "nije svaki pridošlica u Velikoj Britaniji u ovom trenutku kvalifikovani električar, inženjer ili lekar", preneo je Bi-Bi-Si (BBC).

U Evropu je, kako podseća AFP, ove godine ilegalno stiglo više od 600.000 ljudi, koji su pobegli od konflikta u Sirji i drugim zemljama, dok je više od 3.000 ljudi izgubilo život pokušavajući da se domogne Evrope preko Sredozemnog mora.

EU dogovorila ubrzanu deportaciju ilegalnih migranata

Članice Evropske unije postigle su danas na sastanku ministara policije i pravde u Luksemburgu dogovor o ubrzanju deportacije ilegalnih migranata, kao jednu od mera za rešenje problema velikog priliva izbeglica iz Sirije.

"Veće stope deportacije bi trebalo da posluže za odvraćanje ljudi od ilegalne migracije", zaključili su ministri unutrašnjih poslova zemalja EU na današnjem sastanku, na kojem je odobrena i neka vrsta pritvora za one za koje se proceni da bi mogli da pobegnu pre deportacije, preneo je Rojters.

Dogovor, takođe, predviđa veću pomoć afričkim i drugim siromašnim državama, uključujući i putem budžeta za pomoć, kako bi one prihvatale povratak svojih građana kojima nije dopušten ostanak u Evropi.

Ministrima policije i pravde su se kasnije pridružili ministri spoljnih poslova i delegacije balkanskih zemalja, Turske, Jordana i Libana, radi razgovora o smanjenju priliva izbeglica koji je podelio članice EU oko pitanja kako obezbediti spoljne granice Unije i podeliti teret prihvata izbeglica.

EU nudi susednim zemljama novčana sredstva koja bi im pomogla da dočekaju Sirijce i traži veću saradnju na kontroli migracije.

Srbiju na sastanku predstavljaju šef diplomatije Ivica Dačić i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.