Kad Danci traže deo Nemačke: Rado bismo Dansku do Ajdera

Izvor: B92, 02.Mar.2017, 13:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad Danci traže deo Nemačke: Rado bismo Dansku do Ajdera

U srcu Evropske unije u godini nemačkih izbora od moćnih desničara iz Danske stigao je zahtev o promeni granica.

Žele da se na nemačkom ostrvu Silt zavijori - danska zastava.

Time je, uz pominjanje prava nacionalnih manjina, tema promena granica u EU koja je na neki način i tabu, ali, veruje se, i okončana gorkim iskustvima dva svetska rata i novijom političkom istorijom Evrope, postala >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << nešto o čemu se govori s dozom humora u vreme karnevala, ali i uz ozbiljne političke komentare.

Zamenik šefa desno-konzervativne danske Narodne partije Seren Espersen želi da se danska granica ponovo, prema starim graničnim propisima, pomeri prema jugu.

Tako bi gradovi Flenzburg, Rendzburg i ostrvo Silt, lepotica Severnog mora, gde se odmaraju Nemci i njihovi političari, bili u danskim rukama.

"Mi bismo rado imali Dansku do reke Ajder... Naravno... Zašto mi to ne bismo želeli? To je nada i san... Istorija nije statična...", smatra ovaj 63-godišnji danski desničar, koji međutim navodi da niti veruje,da bi uskoro moglo doći do bitke u južnom Šlezvigu, niti to želi.

Espersen je rekao, a nemački političari reagovali - u svakom slučaju komentarima i upozorenjima - političkim, ali i turističkim.

"To se dobija kada se Evropa prepusti desničarskim populistima", upozorio je ekspert za pitanje unutrašnje politike iz vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Šuster.

Njegov kolega iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Mihael Frizer savetovao je Espersenu da, iako je karneval, skine svoju "karnevalsku kapu".

On je, takođe, Espersen ''pripretio'' i nemačkim turistima koji godišnje ostavljaju milione u Danskoj i rekao da bi se moglo desiti da im uskoro više niko ne dođe.

Ekspert za spoljnu politiku iz CSU Hans-Peter Ul smatra da je pomeranje granica moguće, samo ako to želi većina na obe strane.

"Pomeranje granica - to su nas naučila gorka iskustva dva svetska rata - moguće je samo ako većina na obe strane granice to želi", upozorava Ul.

Zamenik poslaničkog kluba demohrišćana Hans-Peter Fridrih savetovao je Espersenu da čovek, ako to ne podnosi, ne bi ni trebalo da pije danski "akvavit", što je jedna vrsta rakije sa kimom.

Politička partija danske nacionalne manjine u Nemačkoj, SHW, odbacila je kao populističke, nerealističke i vremenu neprimerene zahteve ovog danskog desničara o promeni granica.

"Ideja da Silt i Šlezvig postanu danski je opasna igra sa decenijama dugim graničnim mirom, koji smo zajednički postigli posle stogodišnjih dansko-nemačkih konflikata", saopštio je šef poslaničkog kluba SHW u parlamentu u Kilu Lars Harms.

Iz nemačke partije ''Zeleni'' stigao je zahtev vladi u Kopenhagenu da se distancira od izjava Espersena o reviziji granica, čija je partija druga po snazi u parlamentu.

Nemački političari su na ovaj zahtev iz Danske reagovali u prvom planu opušteno, ukazujući da su 2015. godine Nemci u Danskoj ostvarili 13, 8 miliona noćenja, što je više od 60 odsto svih noćenja stranih turista i time su temu promena granica, uglavnom, sveli na biznis-priču, čime su, takođe, stavili do znanja da se sa evropskim populistima i desničarima ne treba upuštati u ozbiljne političke diskusije, ni raspravljati o dkonačno utvrđenim pitanjima.

Nemačka pokrajina Šlezvig - Holštajn, smeštena na krajnjem severu zemlje, koju Nemci od milja zovu i ''zemlja horizonta'', pokrajina je raskošne lepote i skandinavskih fjordova na obalama Severnog mora i Baltika, u kojoj Danci žive kao priznata nacionalna manjina, uživajući u nadaleko čuvenom blagostanju, na koje su Nemci ponosni.

Na drugoj strani, takođe, mirno, okruženi Dancima, žive Nemci u blagostanju danske socijalne države.

Šta bi, međutim, bilo, "kada bi bilo" i kada bi, umesto država stabilnih ekonomija i naroda sličnih navika, interesovanja, religije, kvota nataliteta, u bedi i različitim religijama živela neka druga dva naroda, od kojih bi jedan bio narod sredovečnih jedinaca, a drugi beležio demografski bum i da li bi to moglo podsećati na balkanske neprilike - pitanje je u zoni političkih spekulacija i akrobatike, gde je svaka sličnost nenamerna?

U međuvremenu je šef danske diplomatije Anders Samuelsen, povodom Espersenovih izjava i zahteva za pomeranjemdržavne granice ka jugu, samo kratko rekao da to, "kao što je poznato, nije politika Danske, niti danske vlade".

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

NEVOLJA U NAJAVI Danci žele deo NEMAČKE TERITORIJE

Izvor: Blic, 02.Mar.2017

U srcu Evropske unije, poljuljane raznim krizama, od dužničke i finansijske do izbegličke i integracione, a u godini nemačkih izbora, od moćnih desničara iz susedne Danske stigao je zahtev o promeni granica, ''sa željom'' da se na nemačkom ostrvu Silt zavijori - danska zastava...Time je, uz pominjanje...

Nastavak na Blic...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.