Javni sektor guši državu

Izvor: Blic, 27.Apr.2012, 17:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Javni sektor guši državu

Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u regionu, ali i u odnosu na većinu zemalja članica Evropske unije, koja oko 50 odsto bruto društvenog proizvoda izdvaja za finansiranje javnog sektora.

To je samo jedan od problema, pored političkih nesuglasica za usvajanje državnog budžeta, te isplate spoljnog duga do raspodele novca po entitetima od indirektnih poreza, navode u Evropskoj komisiji.

EK >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << preporučuje da se moraju prevazići političke nesuglasice za postizanja dogovora o finansiranju državnih institucija, jer to rezultira stalnom kašnjenju donošenja globalnog fiskalnog okvira.

Javna potrošnja u BiH do 2010.

Rashodi konsolidovane opšte vlade iznosili su oko 5,87 milijardi evra, potrošnja javnog sektora iznosi 47 odsto BDP-a, socijalna davanja su činili 33 odsto ukupnih rashoda, dok se za plate izdvojilo 28 odsto budžeta.

Potrošeno je za korišćenje dobara i usluga 23 odsto, a kapitalni rashodi su iznosili pet odsto.

Odgovarajući način kreiranja je jedno od pitanja koja tesno prate proces pridruživanja EU, te bi zemlja kao potencijalni kandidat trebalo bi da uzme u obzir i reformu javnih finansija u EU. Iz EK navode da ako BiH nastavi sa kašnjenjem otplate spoljnog duga, preti joj rizik od proglašenja zemljom koja krši međunarodne obaveze, a to bi podrazumevalo nemogućnost povlačenja novca sa međunarodnih finansijskih tržišta i međunarodnih kreditora.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet smatra da je zasad narasli javni sektor glavni problem fiskalne politike u BiH.

- Taj sektor apsorbuje oko 50 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U tom smislu, značajne reforme koje se tiču javnog sektora treba da se preduzmu kako bi se i obaveze smanjile - pojašnjava Domazet.

On ističe da u tom pogledu izostaju potrebni reformski zahtevi i po tome se BiH kontinuirano susreće sa problemom deficita javne potrošnje, koji sada iznosi oko 4,5 odsto BDP.

- Imamo jasno utvrđen Zakon o budžetu koji predviđa deset faza za donošnje državnog budžeta čitave godine, ali se, nažalost, kod nas to svede na završni deo godine, i to postaje problem, tako da se po pet-šest meseci ili cele godine ne donese budžet - naglašava Domazet.

Fiskalna politika Bosne i Hercegovine

EU od BiH zahteva i da ima jedinstven ekonomski prostor, što u praksa pokazuje da ona to nema. Sa stanovišta fiskalne politike, različiti nivoi poreza, raznih taksa i procedura pokazuju da je u BiH investitorima i privrednicima otežano poslovanje.

Navode da bi jedan od velikih problema mogao da bude i održivost penzionih fondova. Naime, u FBiH on se još uvek oslanja na budžet za jednu kategoriju penzionera, dok je Vlada RS nedavno odobrila dugoročno zaduženje za penzioni fond kako bi se rešio problem akumuliranih zaostataka.

Naime, Savet ministara je na poslednjoj sednici usvojio nacrt budžeta BiH za 2012. godinu, koji iznosi 950 miliona KM, a usto predviđa i smanjenje potrošnje u državnom sektoru.

Problemi sa kojima se susreće BiH jeste i stalni spor između entiteta o krajnjoj potrošnji koja služi kao osnov za utvrđivanje koeficijenta za raspodelu indirektnih poreza, koji čine najveći deo finansijskih sredstava.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević ističe da je problem jer se Upravni odbor UIO, koji čine ministri finansija, ne pridržavaju pravilnika o metodologiji o načinu izračunavanja koeficijenata za doznačavanje novca entitetima.

- On predviđa usvajanje koeficijenata za tekuća poravnanja četiri puta godišnje, odnosno za svaki kvartal, te dva privremena poravnanja svakih šest meseci. Da se tako radi, korekcije bi bile minimalne i ne bismo imali probleme koje smo imali tokom prošle godine da jedan entitet od drugog traži vraćanje po 20 miliona KM - naglašva Kovačević.

Međutim, UIO treba da RS isplati 8,2 miliona KM, uključujući zateznu kamatu, zbog nezakonite raspodele indirektnih prihoda u 2006. godini. Stalna dugovanja među entitetima postoje zbog političke blokade, odnosno zbog nemogućnosti dogovora o raspodeli PDV-a.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.