Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 24.Sep.2008, 13:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska Radio Televizija daje savete srpskoj

BEOGRAD - Direktor Hrvatske Radiotelevizije (HRT) Vanja Sutlić izjavio je danas da su hrvatski mediji poslednjih godina mnogo slobodniji, da nisu više opterećeni istorijskim zbivanjima, kao i da su okrenuti temama kvaliteta života i problemima koji tu zemlju čekaju na putu ulaska u Evropsku uniju, kao i posle toga.

Prema mišljenju Sutlića, koji prati medijska dešavanja u regionu, hrvatski mediji su ''manje opterećeni 'povijesnim zbivanjima'', nego, na primer, srpski, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << jer, kako mu se čini, proces "povijesnog opterećenja u Srbiji, još nije u potpunosti prevaziđen''.

Objašnjavajući razliku i moguće sličnosti u medijima dveju država, Sutlić je u intervjuu Tanjugu ocenio da su hrvatski mediji okrenuti pitanjima elementarnog identiteta, ali da je situacija kod njih bolja, jer postoje ciljevi koji su zaista opšti, oko kojih nema posebnih sporova, a koji su civilizacijski i prihvatljivi sa stanovišta suseda i evropskog ukupnog okruženja.

Distanciranje politike od medija

Što se tiče slobode medija u Hrvatskoj, Sutlić je procenio da je posle 2000. godine usledila velika promena kada je donet paket zakona koji je jasno distancirao politiku od medija, posebno od javnih medija poput HRT-a, ali i od celog ostalog medijskog prostora.

Čak, kako je podsetio direktor HRT-a, "dvije vlade u kontinuitetu - i Račanova i Sanaderova, kojoj je u toku drugi mandat - striktno su se pridržavale tih propisa i nisu brinule za medije, mada ponekad ne bi ni ''štetilo' malo više nadzora, u smislu poslovanja i odgovornosti za javnu riječ".

U Srbiji bi, prema njegovom mišljenju, u procesu rasterećenja istorijskim zbivanjima veliku ulogu mogla odigrati, javna radiotelevizija, ali pod uslovom da previše ne kalkuliše sa prvim rezultatima takvog posla.

Pisani mediji u Hrvatskoj su privatizovani, a temeljni uticaj kod njih dolazi, ukazao je Sutlić, iz "gospodarskog ili nekog drugog privatnog interesa koji čini dobit, čak po svaku cijenu".

Od senzacionalizma do tabu tema

Prema njegovom mišljenju, u toj medijskoj slobodi, međutim, došlo je do znatnog okreta ka žutilu i senzacionalizmu i do strahovite poplave neproverenih informacija koje pogađaju aktere zbivanja.

Takve informacije, naveo je on, najčešsće se plasiraju na portalima, ali ih lansiraju i ostali mediji. Ali, sa druge strane, upozorio je on, sloboda medijskog kolanja informacija, otvorila je i tabu teme.

Novinarstvo je, prema oceni direktora HRT-a, u velikom problemu, jer treba prepoznati istinu, između poplave informacija koje su površne, krive, netačne i onih koje su prave.

Sutlić u takvoj medijskoj situaciji vidi šansu javnog sektora - radija, televizije, štampe i interneta da upravo oni budu ti koji će" uspostavljati kriterijume istinitosti, vrijednosti, vjerodostojnosti i pouzdan suputnik i pojedincu i obitelji i društvu, kao izvor točne inforamcije".

U poplavi netačnih i senzacionalnih informacija, ljudi će morati tražiti gde je istina, primećuje Sutlić ocenjujući da je bavljenje samo istinitim i tačnim informacijama u novinarstvu - teži put koji u ovo vreme nije previše popularan, jer je, nažalost mnogo lakše baviti se, bez odgovornosti atratktivnim temama kojima se bavi previše medija, a ohrabruje to što su njihovi rezultati sve slabiji.

Tabloidima opadaju tiraži (?)

Zato su tiraži tabloidnih listova u Hrvatskoj u opadanju, rekao je Sutlić i naglasio da, iako se broj takvih publikacija i portala umnožava, on, nasuprot njih kao konkurenciju stavlja hrvatsku radioteleviziju kao medij pouzdanosti.

Prema njegovom mišljenju, osnovna mana tog ''žutila'' je interes, ali taj interes nije prvenstveno političke prirode, kao što je ranije bio, već je mešavina političkih, ekonomskih ili čak, grupnih interesa.

Ističući da su interesi, ipak, realan oblik života i da je logično da se pokušavaju probiti u medijski prostor, privući pažnju i postići određeni rezultat, Sutlić naglašava da nije temeljni problem što interes postoji, nego pod kojim kriterijumima izlazi u javnost.

Vodeći računa o tome da svaka politička opcija ima interese, veoma je važno, da mediji vode računa kako će te interese predstaviti javnosti, a jedan od kriterijuma je da se osigura ravnopravnost, uravnoteženost i verodostojnost u plasiranju informacija iza kojih ne sme da se krije neki skriveni cilj.

Ako bismo informaciji plasirali nekritički, favorizirajući samo jedan politički interes, radili bismo lošu uslugu javnosti, naglašava Sutlić i podseća da nas je iskustvo naučilo da je ''svako ko je u rukama imao moćne medije - od njih i poginuo".

Sadašnja medijska situacija u Hrvatskoj ide na ruku javnoj televiziji, rekao je direktor HRT-a i dodao da to treba iskoristi i praviti ''najbolje proizvode''.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...