Izvor: B92, 02.Apr.2012, 14:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvati u EU, nama korist?
Beograd -- Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, počeće da važe neka nova pravila u ekonomskim odnosima između Srbije i Hrvatske.
Hoće li to biti dobro ili loše po srpsku privredu? Analitičari tvrde da su to dobre vesti.
Ulazak Hrvatske u EU će generalno biti dobra vest za Srbiju, ocenjuje za DW ekonomista Miroslav Zdravković. Taj događaj će izvršiti dodatni pritisak na Srbiju da izvrši neophodne reforme, kao i da pojača konkurentnost domaće >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << privrede. Međutim, ulazak Hrvatske u EU će značiti i određene probleme za srpske privrednike, kaže Zdravković.
„Konkretno, sa problemima će se suočiti domaći poljoprivredno-prehrambeni sektor, kao što će se s time suočiti i u Bosni i Hercegovini. Jer, Hrvatska će podići na znatno viši nivo svoje mere zaštite tržišta u odnosu na dosadašnji nivo. Znači, s jedne strane ćemo imati neke pritiske i neke koristi, koje će biti pozitivne. A sa druge strane ćemo imati i specifične troškove koji će nastati zato što će naša preduzeća biti u dosta lošijoj poziciji po pitanju plasmana robe u Hrvatsku".
Problem može nastati i kod izvoza hrvatske robe u Srbiju, jer će se za tu robu podići carine.
Zdravković ipak ističe da je na delu opšte snižavanje carina između Srbije i EU, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što će značiti da će to povećanje u praksi biti minimalno.
Međutim, Milivoje Miletić, direktor biroa Privredne komore Srbije za regionalnu saradnju, kaže da mnoge hrvatske robe više neće biti konkurentne na srpskom tržištu:
„Srbija ima znatno veće carine na uvoz cigareta iz EU, koje iznose oko 58 posto, što će jednostavno imati za posledicu smanjenu konkurentnost hrvatskih cigareta na srpskom tržištu. Meso i mlečni proizvodi, kao i sveže voće i povrće, dobiće isto tako nove carine, pa će i ti proizvodi biti manje konkurentni na srpskom tržištu. Srbija će u tom smislu biti u povoljnijem položaju za izvoz u Hrvatsku, jer će moći slobodno da izvozi većinu svojih proizvoda. Hrvatski proizvođači će se druge strane biti u nepovoljnijem položaju, jer je Srbija po SSP u pregovorima sa EU zaštitila neke svoje određene, najosetljivije proizvode kada je reč o uvozu iz EU".
Kada je reč o najavama hrvatskih privrednika kako će premestiti svoje proizvodne pogone u region, pa samim tim i u Srbiju, Zdravković ocenjuje da tu ima dosta politike:
„Znači, politike u smislu da se takve pretnje koriste da bi se došlo do više para od hrvatske vlade. Tako da su jedno zdravi ekonomski računi, po kojima su već do sada hrvatska i slovenačka preduzeća investirala u Srbiju i Bosnu baš zbog nižih troškova radne snage, plus zbog osvajanja tržišta, a drugo je da će sam ulazak u EU značiti dodatni cenovni pritisak na hrvatske proizvođače. Tako da su to neki logični procesi koji se događaju godinama, i koji će se nastaviti, samo je pitanje kojim intenzitetom će se ubrzati konkretno u narednih 15-16 meseci do samog članstva".
Prebacivanje proizvodnje u Srbiju je snažan motiv za hrvatske kompanije, ističe Milivoje Miletić, jer se na taj način mogu koristiti pogodnosti iz CEFTA sporazuma. Ostaje ipak da sačekamo i vidimo koliko će tu biti nekih konkretnih koraka, kaže Miletić.
Miroslav Zdravković smatra da Srbija nema razloga da strahuje poput Bosne i Hercegovine kako će ulazak Hrvatske u EU značiti i ogromne probleme za domaću privredu.
BiH je u velikom debalansu u trgovini i sa Srbijom i sa Hrvatskom, a istovremeno Srbija je znatno smanjila deficit u razmeni sa Hrvatskom. BiH uvozi robe iz Hrvatske u vrednosti od oko milijardu i sto miliona evra, dok Srbija iz Hrvatske uvozi robe u vrednosti od 344 miliona evra, i izvozi robe u vrednosti od 250 miliona evra. Prema tome, ono što se strahovi u Bosni, to ne važi za Srbiju, ističe Zdravković.
