Izvor: B92, 03.Maj.2015, 14:47 (ažurirano 02.Apr.2020.)
HR vinari: Spas u skupoj flaši
Proizvodnja visokokvalitetnih vina u malim serijama je jedini način da hrvatski proizvođači isplivaju iz mora uvoznog jeftinog vina koje je ih je preplavilo.
Ulaganje u autentičnost brendova i insistiranjem na lokalnim sortama je, kako kažu, jedina sigurna karta na koju tvrde da mogu da igraju ne samo kod domaćih kupaca, već i prilikom izvoza.
Tom logikom se rukovodi i Đanfranko Kozlović, vlasnik vinarije Kozlović, koja je inače Beograđanima veoma poznata >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << po "malvazijikoju ovaj vinar najviše proda u glavnom gradu Srbije.
Od ulaska Hrvatske u EU obrazac proizvodnje se, kako kažu u Hrvatskoj privrednoj komori, nije promenio, ali statisticki podaci o spoljnoj trgovini govore o većem pritisku uvoznih, pretežno jeftinijih vina. Nakon pristupanja EU značajno je porastao uvoz vina, a posebno uvoz iz trećih zemalja, jer su ukinute administrativne prepreke pa je uvoz postao znatno jednostavniji. Takođe je porastao i izvoz vina, ali u znatno manjoj količini i vrednosti od uvoza. U prošloj godini je Hrvatska izvezla 3,5 miliona hektolitara vina, vrednog 15,5 miliona dolara, a uvezla 22,5 miliona hektolitara u vrednosti 32 miliona dolara.
Ovaj čuveni istarski proizvođač vina ima oko 25 hektara pod vinogradima, dok još desetak, kako kaže, obrađuju kooperanti, što rezultira proizvodnjom od oko 200.000 boca godišnje.
To je jedna mera koja je prilično velika za malog proizvođača, objasnjava on i dodaje da ne želi dalje da se širi već da fokus zadrži na specifičnosti svojih vina. Veća proizvodnja bi, kako kaže, zahtevala i izvoz na svetska tržišta za koja nije spreman.
Na tim velikim tržištima ne bismo mogli ostvariti neku veću dobit jer nas njihovi potrošači dovoljno ne poznaju, pa nas ne bi ni mogli plaćati koliko bi mi hteli, a da idemo u trku sa proizvođačima koji imaju jeftina vina, to ne želimo, ističe on.
Isti savet malim proizvođačima, ne samo u Hrvatskoj, već i Srbiji daje direktor izvoza najstarije i jedne od najvećih hrvatskih vinarija, Kutjevo Josip Vitez koja datira još iz 1232. godine.
Mali proizvođači jedino mogu profitirati u višoj kategoriji vina. Ako se žele cenom nadmetati na globalnom tržištu, teško mogu parirati jer velike proizvodnje će ih pojesti. Cene kakve velike kuće zahtevaju često su i za nas nedostižne, tvrdi on.
Kutjevo, vinarija koja godišnje proizvede šest miliona litara vina, a izveze dva miliona tona litara, što čini 40 odsto ukupnog hrvatskog izvoza, sa konkurencijom se bori na svoj način.
Teško možemo parirati na svetskoj trpezi sa šardoneom, koga ima svuda u svetu. Zato nastojimo forsirati graševinu, naš najpoznatiji brend, što nije nimalo lako, jer ta sorta široj javnosti, odnosno, svetskoj nije poznata, ali to je naša niša o kojoj želimo pričati, kategoričan je Vitez.
Izvoz u Srbiju će svakako biti povećan. On u velikoj meri zavisi i od sposobnosti vinara, ali i od iskorišćenosti sredstava za promociju koji su mu na raspolaganju.
