EU i Turska na trnovitom putu readmisije

Izvor: Southeast European Times, 19.Dec.2013, 17:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

EU i Turska na trnovitom putu readmisije

Sporazum, koji je nazvan „preokretom“ u odnosima EU i Turske, sklopljen je šest nedelja pošto je Ankara nastavila pregovore o pristupanju Uniji koji su prethodno 40 meseci bili zamrznuti.

19/12/2013

Enis Senerdem za Southeast European Times iz Istanbula -- 19.12.2013.

Turska je potpisala taj dugo očekivani sporazum sa Evropskom Unijom u ponedeljak (16. decembra), po kome će >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << ta zemlja izvršiti readmisiju osoba koje su ilegalno ušle u EU sa njene teritorije, a zauzvrat će dobiti pregovore o bezviznom režimu putovanja za turske državljane.

Neki stručnjaci, međutim, kažu da će sprovođenje sporazuma o readmisiji za Tursku biti veliki izazov.

„Fizički izgledi da se readmisija sprovede nisu sjajni. Prihvatili smo oko 600 hiljada imigranata iz Sirije i svi znamo kako se to završilo“, kaže za SETimes Emre Gonen, profesor međunarodnih odnosa na univerzitetu Bilgi.

Prema podacima Agencije za upravljanje nesrećama i vanrednim situacijama (AFAD), oko 201.000 sirijskih izbeglica boravi u kampovima u deset različitih gradova Turske. Ostali žive u gradskim centrima i primaju finansijsku pomoć države.

Sporazum o readmisiji nije jedino pitanje. Gonen kaže da će pravi izazov biti uspostavljanje tešnjih veza sa EU članicama Grčkom i Bugarskom u pogledu pogranične kontrole.

„Turska nema ni finansijske, ni političke kapacitete da uspostavi tako blisku saradnju sa EU“, kaže Gonen.

Uprkos skepsi, šef diplomatije Ahmet Davutoglu uveren je u sposobnost Turske da se bavi migrantima deportovanim iz EU.

„Finansijski teret podeliće Turska i EU. U najgorem scenariju, Turska će morati da preuzme nekoliko hiljada ilegalnih imigranata, ali će 76 miliona turskih državljana moći da putuje svuda po Evropi“, rekao je Davutoglu novinarima.

U prošlosti, sporazum o readmisiji bio je najveća prepreka za otpočinjanje pregovora o viznoj liberalizaciji. Zahvaljujući promenjenom stavu Turske, Ankara i Brisel uspeli su da pređu na konkretnije korake.

„Najnovija inicijativa je klasičan primer aranžmana 'tante za mante'. To znači da će doneti rezultate samo ako i EU i Turska preduzmu istovremene akcije i konkretne korake u dogovorenim oblastima“, kaže za SETimes Lenka Petkova, saradnik projekta u Centru za globalne političke trendove iz Istanbula.

Neki stručnjaci kažu da sporazum odlaže realizaciju onoga što oni smatraju pravima turskih građana.

„Turski državljani već imaju pravo da putuju u Evropu bez viznih ograničenja. Međutim, EU brani turskim građanima da uživaju svoja prava. Turska vlada bi trebalo da podnese tužbu radi odbrane tih prava“, kaže za SETimes Haluk Gumručku, profesor prava i osnivač Radne grupe „Evropa bez viza“ na univerzitetu Akdeniz.

Gumručku kaže, pravo na putovanje bez viza proističe iz sporazuma iz Ankare, koji su Turska i EU potpisale 1963. On ističe da je sprovođenje viznih ograničenja posle 1970. jasno kršenje uslova iz tog ugovora.

Ipak, pokretanje pregovora o viznoj liberalizaciji smatra se pozitivnim korakom na putu Turske ka članstvu u EU.

„Vidimo da poverenje u pregovore sa EU opada iz godine u godinu. Vizna liberalizacija mogla bi da preokrene taj negativni sentiment i donese podršku javnosti daljim reformama“, kaže za SETimes Nilgun Arisan Eralp, stručnjak za EU pri Turskoj fondaciji za istraživanja u oblasti ekonomske politike (TEPAV) iz Ankare.

Petkova se slaže.

Volfgang Vogel, direktor evropskih studija na univerzitetu u Hamburgu, kaže da bi Turska mogla da dobije mnogo više od bezviznih putovanja ako se pregovori uspešno završe.

„Turska bi postala punopravan učesnik u zajedničkom tržištu, koje se prostire preko postojeće carinske unije, posebno kada je reč o uslugama, agrarnim proizvodima i slobodnom kretanju kapitala. Takođe, slobodno kretanje nije samo sloboda putovanja, već i sloboda zapošljavanja. To poslednje dolazi isključivo sa članstvom u EU. Turska bi imala koristi od sredstava za razvoj agrara i dobila bi glas u procesu izrade EU zakona, kojima danas indirektno podleže kada se radi o izvoznim proizvodima“, kaže Vogel za SETimes.

Na koji će način državljani Turske, ali i Evropa, imati koristi od bezviznog režima putovanja? Napišite svoje mišljenje u komentaru.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.