Izvor: Medijski istraživački centar, 30.Dec.2011, 09:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Balkan: Tačno u ponoć

Izvor: Al Jazeera Balkans
Po čemu će Balkan pamtiti 2011. godinu? Svakako po hapšenjima i suđenjima za ratne zločine, koji su se nizali od prvog do posljednjeg mjeseca. Takođe, odgovor je različit i od zemlje do zemlje u regionu. Neke imaju razloga i za slavlje i za brigu, a druge, opet, samo za ovo drugo. Predvodnik prve grupe je Hrvatska, a druge Bosna i Hercegovina.
Hrvatska je u aprilu pogođena presudom da je akcija Oluja zločinački poduhvat, dok je u decembru svečano potpisala >> Pročitaj celu vest na sajtu Medijski istraživački centar << Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji, čija punopravna članica postaju jula 2013. godine. Sa druge strane, u BiH je cijela godina je prožeta teškim političkim previranjima i ocjenom kako je u toj zemlji najdublja kriza od rata.
Nisu zlatna sredina
Ostale države su negdje između Hrvatske i BiH, mada za njih baš i ne znači da su – zlatna sredina. U svakom slučaju, novinske agencije imale su bogatu ponudu događaja iz 2011. koje emitiraju ovih dana, pa je, na primjer, Hina praktično u nastavcima ponudila najvažnija zbivanja u svijetu i Hrvatskoj, dok je beogradska Beta sama izabrala listu od deset najbitinijih događaja.
Krenimo redom i - hapšenjima. Bio je šesti januar kada je hrvatski branitelj Tihomir Purda uhapšen na graničnom prijelazu Orašje u BiH po potjernici srbijanskog pravosuđa. Srbijansko državno tužilaštvo za ratne zločine odustalo je zbog nedostatka dokaza od kaznenog gonjenja Purde, Danka Maslova i Petra Janjića Tromblona. Purda je pušten iz zatvora u Zenici trećeg marta.
Pitanje ratnih zločina bilo je u fokusu i u februaru. Tog mjeseca je Haško tužilaštvo zatražilo u završnoj riječi na suđenju šestorici bh. Hrvata da se Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Brunu Stojića i Milivoja Petkovića osudi na 40, Valentina Ćorića na 35, a Berislava Pušića na 25 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina tokom rata u BiH. Presuda se očekuje 2012.
Prvog aprila su se tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor, srbijanski predsjednik Boris Tadić i slovenski premijer Borut Pahor na neformalnom trilateralnom sastanku u Smederevu dogovorili o intenziviranju ekonomske saradnje te o jačanju saradnje i na drugim područjima u svrhu napretka triju zemalja i cijele regije. No, kasnije će, tokom godine, Hrvatska i Srbija razmijeniti verbalne strelice, pogotovo zbog izjava Kosor o akciji Oluja, te tokom njene posjete Kosovu, na šta je izravno regirao upravo Tadić.
Devetog maja visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko izvijestio je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da se ta zemlja suočava s jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995. zbog toga što nema dogovora o formiranju nove izvršne vlasti i zato što vlasti Republike Srpske potiču raspad zemlje. Kada su curili posljednji dani 2011., stranke u BiH su dogovorile uspostavu Vijeća ministara i slavodobitno to objavile, nekih 14 mjeseci nakon izbora.
Bio je četvrti april kada je srbijanska je policija, po međunarodnoj potjernici koju je raspisala Hrvatska, uhapsila ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića. On je 11. septembra, dok je po odluci suda u Srbiji na slobodi čekao odluku o izručenju Hrvatskoj, pobjegao u Trebinje, gdje se prijavio tamošnjem pravosuđu. Poručio je da želi suđenje u BiH.
Petnaestog aprila Hrvatska je bila gotovo u šoku. Haški sud je dvojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu i Mladena Markača osudio na kazne zatvora od 24 i 18 godina za sudjelovanje u, kako je okvalificirano, udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio tokom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj. Ivan Čermak je oslobođen.
Govor mržnje devedesetih
Nekoliko mjeseci kasnije, Tadić je 'najoštrije osudio' izjavu Kosor na proslavi Oluje, kojom je ona pozdravila Gotovinu i Markača. Hrvatska vlada mu je u odgovoru poručila da je operacija Oluja bila legitimna i pravedna akcija.
Devetog maja visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko izvijestio je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da se ta zemlja suočava s jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995. zbog toga što nema dogovora o formiranju nove izvršne vlasti i zato što vlasti Republike Srpske potiču raspad zemlje.
U drugoj polovini maja, Upravni odbor srbijanske televizije RTS izvinio se građanima Srbije i susjednih država koji su bili predmet uvreda, kleveta i sadržaja koji bi odgovarali današnjoj definiciji govora mržnje, a koji su emitirani u programima RTB-a i RTS-a devedesetih.
Cijeli region, ali i veliki dio svijeta s posebnom pažnjom je 26. maja pratio vijesti iz Srbije, gdje je u selu Lazarevu, 80 kilometara od Beograda, uhapšen najtraženiji haški bjegunac Ratko Mladić. Pet dana poslije izručen je u Hag, gdje je optužen za genocid u Srebrenici i druge teške zločine. Diljem Republike Srpske upriličeni su protesti podrške Mladiću.
Sedmog jula bivši major JNA Veselin Šljivančanin, osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na 10 godina zatvora zbog zločina na Ovčari, pušten je iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne, a 11. jula je obilježena 16. godišnjica genocida kojeg su snage bosanskih Srba počinile nad Bošnjacima u Srebrenici.
Devet dana kasnije posljednji haški bjegunac Goran Hadžić, vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji, uhapšen je na Fruškoj Gori i za 48 sati izručen u Hag.
Osamnaestog jula, Hrvatskoj je iz Austrije izručen bivši hrvatski premijer Ivo Sanader.
Koncem jula kosovska policija pokušala je zauzeti granične prijelaze Jarinje i Brnjak, na sjeveru Kosova. U sukobu s lokalnim Srbima ubijen je jedan policajac. KFOR je potom zauzeo prijelaze Jarinje i Brnjak kako bi smirio ogromne napetosti na sjeveru Kosova. No, nemiri su nastavljeni i buknuli su tokom oktobra i novembra kada su povrijeđene desetine vojnika KFOR-a, te Srba sa sjevera Kosova koji su bili na barikadama.
&U zemlji krvi i meda'
Krajem jula austrijski sud odbio je srbijanski zahtjev za izručenjem penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka, koji je po srbijanskoj potjernici bio uhapšen četiri mjeseca ranije na proputovanju kroz Beč, a Angelina Jolie i Brad Pitt, kao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, boravili su u Sarajevu na svečanosti zatvaranja 17. Sarajevo Film Festivala (SFF). Koncem godine u kinima u BiH i SAD-u počeo je igrati rediteljski prvijenac Jolie „U zemlji krvi i meda“, koji govori o zločinima u BiH.
Četvrtog decembra su bili izbori u Sloveniji i Hrvatskoj. Stranka Pozitivna Slovenija, ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, pobijedila je i osvojila 28 mandata u parlamentu. SDS bivšeg premijera Janeza Janše dobio je 26 mandata, a socijaldemokrati Boruta Pahora samo deset. U Hrvatskoj je na izborima Kukuriku koalicija smijenila na vlasti Hrvatsku demokratsku zajednicu, a lider Socijaldemokratske partije Zoran Milanović je postao novi premijer.
Početkom septembra u Beogradu je održan ministarski sastanak nesvrstanih zemalja, u povodu obilježavanja 50. godišnjice prvog samita toga pokreta, a koncem tog mjeseca je, zbog velikih sigurnosnih rizika, srbijanske vlasti zabranile Gay Pride u Beogradu.
U istom mjesecu Haški sud proglasio je bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) generala Momčila Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora civila u Sarajevu i ubistva hiljada Bošnjaka u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba.
Sa druge strane, bivši komandant jedinice HVO-a Ivica Rajić, kojeg je Haški sud osudio na 12 godina zatvora zbog pokolja Bošnjaka u Stupnom Dolu 1993., pušten je iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne.
U oktobru je Evropska komisija preporučila Vijeću EU-a da Srbiji dodijeli status zemlje kandidatkinje, a Crnoj Gori datum za početak pregovora, dok je BiH očekivano dobila negativnu ocjenu u izvještaju o napretku.
Jedanaestog novembra je Al Jazeera Balkans počela emitirati stalni program iz centralnog studija u Sarajevu. Program je otvoren uz javljanja uživo iz dopisništava u Zagrebu, Beogradu i Skoplju, te prilozima iz svih dijelova svijeta.
Kad sat otkuca ...
Četvrtog decembra su bili izbori u Sloveniji i Hrvatskoj. Stranka Pozitivna Slovenija, ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, pobijedila je i osvojila 28 mandata u parlamentu. SDS bivšeg premijera Janeza Janše dobio je 26 mandata, a socijaldemokrati Boruta Pahora samo deset.
U Hrvatskoj je na izborima Kukuriku koalicija smijenila na vlasti Hrvatsku demokratsku zajednicu, a lider Socijaldemokratske partije Zoran Milanović je postao novi premijer.
Također, Međunarodni sud pravde u Hagu (ICJ), najviši sud UN-a, presudio je da je Grčka, blokirajući Makedoniju na njezinu putu u NATO zbog spora oko imena te države, prekršila obveze iz bilateralnog sporazuma kojeg su zemlje sklopile prije 16 godina.
I kada su curili posljednji dani 2011., stranke u BiH su dogovorile uspostavu Vijeća ministara i slavodobitno to objavile, nekih 14 mjeseci nakon izbora.
Tako da je sve spremno za vatromet tačno u ponoć. I slavljenike koji će svečarski i okićeni, u radosti koja neće trajati ni do jutra, zakoračiti u 2012. godinu koja puno obećava, kako to za 1939. napisa Irwin Shaw u svom djelu Mladi lavovi. Uz nadu da se historija neće ponoviti.
 

Nastavak na Medijski istraživački centar...