Priština će poslušati Brisel

Izvor: Politika, 18.Nov.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Priština će poslušati Brisel

Ništa nije konačno. Pretpostavljam da će uslediti još jedna poseta iz Brisela i Vašingtona. Ako odbiju i tada, dobiće veoma kratku i jasnu poruku

Povodom najave visokog američkog zvaničnika Stjuarta Džonsa da, pošto između Beograda i Prištine nema neslaganja oko Euleksa, misija EU može da se razmesti i bez predsedničkog saopštenja SB UN, državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović kaže da nema govora o takvoj mogućnosti.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Uključivanje Saveta bezbednosti UN linija je ispod koje ne idemo. U kojoj formi će to da bude nije važno: predsedničko saopštenje spominjano je samo kao jedna mogućnost. Ali važno je da se postigne konsenzus između stalnih članica SB. Pri tome svesno računamo na to da se naši i ruski stavovi poklapaju.

Zašto Rusija ne učestvuje u ovim pregovorima?

Nema potrebe. Mi razgovaramo sa UN o rekonfiguraciji, a Rusija je, kao i svi međunarodni faktori, informisana o planu u šest tačaka. Uostalom poznat je ruski stav da će prihvatiti ono što Srbija prihvati.

Kako će se dalje odvijati situacija pošto Priština ne prihvata plan od šest tačaka?

Previše je optimistično od nekih predstavnika iz Brisela i Vašingtona koji misle da će se Euleks rasporediti početkom decembra. Mislim da ćemo sačekati novu američku administraciju da se pozabavi pitanjem Kosova. EU može Euleks da rasporedi samo tamo gde će ga stanovništvo prihvatiti, to znači južno od Ibra i dalje od srpskih enklava.

Beograd se o sporazumu o Euleksu dogovarao i sa predstavnikom EU Štefanom Leneom. Da li to znači da je odluka SAD da podrži odbijanje kosovskih Albanaca politički jača od angažovanja EU?

To samo znači da će to pitanje predstavljati problem u odnosima između EU i SAD. U opštoj atmosferi uspostavljanja kvalitetnijih odnosa sa novom američkom administracijom EU će postaviti pitanje saradnje oko Kosova.

Da li je zaista sa predstavnicima UN dogovoreno da je sporazum od šest tačaka privremen, kako je Frid rekao u Prištini? Saznaje se da je oročen na šest meseci do godinu dana.

Ne, ali sve je privremenog karaktera. I Rezolucija 1244 privremenog je karaktera, dok se ne zameni nekom novom, koju može da donese samo isti organ. Ako ne bude nove, onda se ta privremenost produžava.

Da li se Fridova primedba o privremenosti tog sporazuma može protumačiti kao pokušaj da Prištinu privoli na pregovore?

Ne, u ovom trenutku. Jer su za pregovore, kao i za svađu, potrebne dve strane. Sada kosovska strana nije spremna na pregovore. U ovoj situaciji imamo i treću stranu – međunarodnu zajednicu, šta god pod njom podrazumevali. Velike sile, ni one koje su priznale nezavisnost, a ni one koje nisu, sada nisu spremne za novi ciklus pregovora.

Kako onda shvatate najavu kosovskog premijera Hašima Tačija da će Priština „ukoliko se priča o šest tačaka završi nepovoljno” po nju, ipak prihvatiti, „ali ne zbog Beograda, već uz podršku EU i svih međunarodnih faktora”?

Baš me briga zbog koga će je prihvatiti.

Znači da mislite da će ipak prihvatiti taj plan?

Normalno da hoće. Mislim da Priština shvata da sebi ne može dozvoliti takav luksuz da se suprotstavi zajedničkom mišljenju EU i, makar javno proklamovanom, stavu odlazeće administracije SAD.

Hoće li onda biti tog dogovora o šest tačaka ili ne?

Treba sačekati. Tačija muči i ofanziva opozicije.

Znači da izjave kosovskog predsednika i premijera o neprihvatanju plana nisu konačne?

Ništa tu nije konačno. Pretpostavljam da će uslediti još jedna poseta iz Brisela i Vašingtona. Ako odbiju i tada, dobiće veoma kratku i jasnu poruku. EU zna s kim ima posla i zna da u Prištini ne postoje jake institucije i da one mogu da opstanu samo uz obilatu pomoć EU. Toga je svesno i rukovodstvo u Prištini.

Kako onda Frid nije uspeo da ih ubedi?

Ne znam šta im je Danijel Frid rekao, ali znam sigurno da ako im američki predstavnik kaže da nešto mora da se uradi, onda se to u Prištini radi bez pogovora. To samo može da znači da Frid baš nije bio uporan. Ne treba zaboraviti da je on pripadnik odlazeće administracije koja se istakla u podsticanju Albanaca da traže nezavisnost, potom u obezbeđivanju šire podrške, pa je onda lomila EU da bez mnogo razmišljanja prizna Kosovo. Logično je da takva administracija ima ogroman uticaj i ako njihov čovek kaže da nije mogao da ih ubedi – ja sumnjam u to.

Biljana Mitrinović

[objavljeno: 19/11/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.