Izvor: Capital.ba, 22.Mar.2020, 10:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zečević: Vanredna situacija kao prilika
Piše: Zdravko Zečević, direktor Odjeljenja za marketing Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF) Objava pandemije COVID-19 ima privredni, politički i društveni uticaj na globalnom nivou i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vodi računa kada će je objaviti. Objava pandemije je istorijski događaj, ali nikako ne znači da je virus postao smrtonosniji ili zarazniji, kao ni da je rizik pojedinca veći. Nije moguće sagledati efekte pandemije COVID-19, jer nedostaje >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << pouzdan vremenski okvir koliko će ista trajati. Međutim, sa velikom dozom izvjesnosti se može pretpostaviti da ona neće trajati identično u svim kolektivitetima (državama), jer su sve države, unutar svog suvereniteta, preduzele određene i različite mjere, u različitim vremenskim momentima (pored zatvaranja svojih granica za opšti promet ljudi i usluga, pa i roba). Na našem prostoru, Vlada Republike Srpske je donijela Odluku o proglašenju vanredne situacije za teritoriju Republike Srpske. Ta odluka je bila prijeko neophodna, da bi se zaštitilo ono najvrijednije: život i zdravlje ljudi. Njene sekundarne posljedice se očekuju i svi ćemo ih zajedno osjećati kada ona bude ukinuta. Iako je (pre)rano govoriti o tome, ne znači da se ne mogu praviti razne kalkulacije o tome kolika će šteta biti napravljena, kao i kako je sanirati. I ova kriza je nesumnjivo prilika. Možda najveća za finansijske organizacije koje imaju viškove likvidnosti. Kreiranje proizvoda, dugoročnog duga sa prihvatljivim grejs periodom će biti prijeko neophodno privrednim društvima već u doba vanredne situacije, a i poslije. Mnoge djelatnosti će biti pred ozbiljnim izazovom da zadrže stalnost poslovanja, ali će se nesumnjivo njihovi proizvodi i usluge tražiti i nakon prestanka vanredne situacije. Primjera radi, prosvjeta se liberalno organizovala u rekordno kratkom roku i prilagodila datim okolnostima, te pružila priliku onima na kojima svijet ostaje da konzumiraju nova saznanja i njihove usluge, na način koji je jedino moguć u datim prilikama. S tim u vezi, ovo je idealna prilika da se učesnici, a posebno regulator(i) tržišta kapitala prilagode novonastalim okolnostima, te da dosadašnji obrasci, pravila i praksa ne budu prioritetan i jedini način, kao i „zvijezda vodilja“ za ovaj i period koji slijedi. Iznenadni i „nenormalni“ događaji zahtijevaju hitna reagovanja i drugačije modele u odnosu na standradne, one iz „normalnih“ vremena. Što se tiče dobrovoljne štednje, kao i mnogih drugih oblasti od kojih ne zavisi trenutna egzistencija, sigurno je da je u drugom planu. Ono što je takođe sigurno, proći će i ova pošast, te ćemo vratiti svojim svakodnevnim obavezama i „brigama“. Tada, naš fokus razmišljanja neće biti sveden samo na preživljavanje, nego i na kreiranje što lagodnije budućnosti. Najvažnija prilika koja nam se kao pojedincima pruža je kako iskoristiti višak vremena, redefinisanje i preispitivanje svih životnih navika, prioriteta i pravljenje planova za budućnost nakon krize. Pa i penzijskih planova, kada dođe vrijeme za to. Pošto je ovaj događaj bio van zone uticaja, te je takav bio neočekivan i nepredvidiv, sa stanovišta pojedinca može izazvati razna osjećanja. Prije svega, svi smo izbačeni iz zone komfora i svakodnevne rutine, koja sad izgleda pomalo i trivijalno. Isto tako, nagon za preživljavanjem je kod svake jedinke uvijek prioritetno dominantan, ali se, odmah potom, javlja i poriv za pripadnošću i solidarnosti, kao i empatija za druge. Svi smo odjednom postali potpuno ravnopravni, jer i oni koji nisu zaraženi ili oboljeli ne mogu biti sigurni da, u jednom momentu, neće učestvovati u prenošenju virusa. Dakle, u pitanju je neka vrsta kolektivne odgovornosti i svijesti za primarnu bezbijednost svih, nešto kao prećutni (i izričiti, jer podliježe sankcijama) društveni dogovor. Često se kaže da nemamo razloga da se nerviramo za stvari na koje ne možemo uticati, što se donekle može primjeniti i za ovaj slučaj. Odlično je što ipak možemo, unutar svog mikro svijeta, uticati da se korona virus ne širi, prateći izdata uputstva od nadležnih organa, čime proaktivno utičemo na smanjenje posljedica. Чланак Zečević: Vanredna situacija kao prilika се појављује прво на Capital.ba - Informacija je capital.
