Zajam od Arapa prvo u proizvodnju

Izvor: Večernje novosti, 13.Sep.2013, 22:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zajam od Arapa prvo u proizvodnju

SRBIJA, čiji je javni dug premašio 19 milijardi evra, čija je industrija uništena a privreda nelikvidna, oberučke će dočekati najavljeni povoljni kredit od tri milijarde dolara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Već sada je jasno da će kamatna stopa na ovaj zajam biti ispod jedan odsto. Na to ukazuju dosadašnji kreditni aranžmani Emiratima, ali i reči prvog potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića, koji je najavio je da je ovaj zajam "praktično poklon našoj zemlji". S obzirom na to da >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << je ovde reč o pravom dugoročnom zajmu, na rok od 20 do 30 godina, moguće je očekivati i grejs period od tri do pet godina i kamatnu stopu koja ne bi trebalo da bude veća od oko 0,4 odsto, koliko je ranije ove godine predviđeno za zajmove za srpske poljoprivrednike iz sredstava Razvojnog fonda Abu Dabija. Ovdašnji ekonomisti i privrednici pozitivno ocenjuju ovakvo zaduživanje Srbije. Tako Mlađen Kovačević smatra da je važno da se osim za prevremeno vraćanje nepovoljnih kredita, deo novca od pomenute tri milijarde dolara uloži i u izvozno orijentisane sektore. - Taj kredit izgleda vrlo povoljno, povoljni su uslovi koji ga prate, kamata će biti znatno niža od tržišne, važno je i da je dug period otplate - rekao je Kovačević. - Arapi, kao i Kinezi imaju velike devizne rezerve i imaju interese da to negde plasiraju. Važno je da se taj novi kredit racionalno koristi i za otplatu ranijih kredita sa višom kamatom. Kod nekih kredita će biti potrebno da se čak i plati šteta onom kome vraćamo pre vremena. Važno je da se ostatak kredita, koji ne bude upotrebljen za prevremeno vraćanje nepovoljnih kredita, uloži u nešto što će doneti devizni priliv, a to je energetski sektor ili navodnjavanje. Najvažnije je u šta će se uložiti taj novac, koje ćemo kredite vratiti i koliko treba da vratimo nadoknadu kreditorima zbog toga što pre vremena vraćamo kredite. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić, smatra da je ovakav kredit veoma koristan, jer bi olakšao Srbiji da prebrodi trenutne teškoće u javnim finansijama i omogućio da se stimuliše privreda. - Svaka vrsta kreditnog aranžmana u kojem bi Srbija dobila kredit po povoljnijim uslovima od tržišnih, svakako je dobra - rekao je Arsić. - Takvo kreditiranje bi bilo povoljno i u situaciji kada je recesija u Srbiji prisutna u većem delu privrednih delatnosti i preduzeća, i omogućilo bi istovremeno rešavanje nekoliko problema. Dobro bi bilo da se jedan deo tog novca upotrebi za vraćanje skupih kredita, kao i za rezervni fond za saniranje gubitaka koji su mogući u bankarskom sektoru Srbije. Deo treba izdvojiti za namenski fond za dodatno finansiranje malih i srednjih preduzeća. To je sektor privrede koji bi trebalo u budućnosti da raste, da bude nosilac zapošljavanja, a ima otežan pristup finansijskom tržištu. A ako ostane novca deo može da se iskoristi i za završetak započetih infrastrukturnih projekata, jer je bolje da se finansiraju povoljnijim nego skupljim kreditima. Bilo bi dobro razjasniti da li postoje neki politički i ekonomski uslovi iza tog aranžmana. ŠTA KAŽU PREDUZEĆA STVARANjE lanca vrhunskih srpskih maloprodajnih proizvoda u kome učestvuje više kompanija, jedan je od primera dobrih projekata koje treba finansijski podržati, smatra Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije. On navodi da mnoge domaće kompanije imaju odlične proizvode, organsku hranu, tradicionalne srpske proizvode, slatkiše - ali potrebno im je mnogo novca da bi plasirali robu u inostranstvo, gde bi mogli da ostvare dobru zaradu. - Ovaj kredit trebalo bi da se iskoristi za dobre projekte koji bi pospešili privredni oporavak, a ne za popunjavanje budžetskih rupa - kaže Rajić. - Prednost bi trebalo dati preduzećima koja dobro posluju i ostvaruju dobre rezultate, jer će ona najbrže taj novac vratiti. Prevashodno, sredstva bi trebalo usmeriti na mala i srednja preduzeća, a ne za popunjavanje minusa u firmama koje su se zadužile.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.