Voćari nisu čuvali svoje maline

Izvor: B92, 03.Maj.2014, 12:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Voćari nisu čuvali svoje maline

Čačak -- Uprkos činjenici da su u prethodne dve sezone proizvođači maline postizali dobru otpkupnu cenu, mali broj njih posvetio je pažnju svojim zasadima posle berbe.

To je prouzrokovalo masovnu pojavu odumiranja kako pupoljaka, tako i sušenje celih izdanaka izazvanih gljivama, ocenio je jedan od vodećih stručnjaka za malinu Instituta za voćarstvo u Čačku Aleksandar Leposavić.

Leposavić kaže da je posle relativno blage zime i nedostatka padavina, malina ranije >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << započela vegetacioni ciklus i da su u momentu pojave kiše i snežnih padavina, polovinom aprila, biljke bile u fazi intenzivnog porasta rodnih grančica.

U zavisnosti od nadmorske visine, ali i nivoa primene mera nege, dužina rodnih grančica kretala se od tri do pet centimetara u zasadima koji su se lošije održavali, a do preko 25 centimetara u zasadima u kojima su primenjivane sve neophodne mere, napomnuo je Leposavić u izjavi Tanjugu.

"Težak i vlažan sneg, koji je pao 17. aprila u glavnim proizvodnim područjima naše zemlje prouzrokovao je pojavu mehaničkog loma rodnih grančica. Ova pojava je na žalost bila više izražena kod dobrih proizvođača", rekao je on.

Prema njegovim rečima, najveće štete pretrpeli su oni u višim predelima ivanjičke, ariljske, kosjerićke i lučanske opštine, dok su se malinari koji se nalaze u nižim predelima ovih, ali i drugih opština Zapadne Srbije suočili sa pojavom bujica i poplava.

Loše vreme praćeno većom količinom padavina koje je nastupilo posle toga, pogoduje pojavi različitih oboljenja koje će se najviše manifestovati od momenta prelaska iz vlažnog u sušni period, ukazuje Leposavić.

"U najdrastičnijim slučajevima će dolaziti do pojave masovnog sušenja zasada. Takođe, ovakvo vreme pogoduje i pojavi štetnih insekata u voćnjacima. Da bi se umanjila nastala šteta, kao i sprečila masovna pojava oboljenja, proizvođači trebaju da izvrše adekvatnu zaštitu svojih zasada", savetuje on.

Leposavić kaže da poljoprivredni proizvođači uz konsultacije sa stručnim službama, zaštitu treba da izvedu uz primenu odgovarajućih fungicida protiv gljivičnih oboljenja a, takođe, je neophodna primena i insekticida.

"Zbog nižih temperatura tla i smanjene mogućnosti usvajanja mineralnih elemenata putem korena, proizvođači zajedno sa fungicidom i insekticidom trebaju upotrebiti i neko od sredstava za folijarnu prihranu, koja je naročito blagotvorna u ovakvim slučajevima", zaključio je on.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.