Izvor: SEEbiz.eu, 05.Apr.2016, 19:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šonje: U dugom roku nema rasta bez kredita
ZAGREB - Na danas održanoj konferenciji pod nazivom „Krediti i gospodarski rast", koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), sudjelovalo je više od 200 gospodarstvenika, predstavnika Vlade i Hrvatskog sabora, predstavnika stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, domaćih i međunarodnih financijskih institucija te gospodarskih i financijskih stručnjaka i analitičara.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << govorio je o glavnim naglascima iz HUB Analize 57. „Krediti, dug i gospodarski rast: izlazak iz začaranog kruga". I Šonje je naglasio problem visoke razine zaduženosti korporativnog sektora, što je posve u suprotnosti s tezama koje se često mogu čuti o tome da banke premalo kreditiraju poduzeća, a previše stanovništvo.
Šonje je predstavio analizu odnosa kredita poduzećima i industrijske proizvodnje koja pokazuje da u dugom roku nema rasta bez kredita. Dinamička analiza kratkoročnih odnosa između kredita poduzećima i industrijske proizvodnje pokazuje dominaciju učinka potražnje s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci. To znači da krediti naknadno reagiraju na prethodni rast proizvodnje. Potrebno je pojačati sposobnost odaziva ponude kredita na očekivano povećanu potražnju, što se može postići otklanjanjem prepreka povezanih sa skupom i nepredvidivom regulacijom i poticajima za dokapitalizacije poduzeća.
Predstavljanje novog broja HUB Analiza bilo je uvod u panel raspravu u kojoj su sudjelovali Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Zdravko Marić, ministar financija, Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Petar Šimić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
„Samo suradnjom i partnerskim odnosom možemo riješiti probleme iz prošlosti. Naš je ekonomski sustav zastario, on je oronula kuća koja treba potpunu obnovu" – kazao je Božo Prka.
Naglasio je kako je i problem u regulativi banaka u segmentu kada se žele otpisati ili prodati loši plasmani. U tom dijelu, kaže Prka, problem je u porezno priznatim dijelovima prodaje „loših kredita" i naglasio je kako se mora brže raditi na njihovoj reciklaži.
Na partnerski odnos i suradnju pozvao je i čelnik Zagrebačke banke Miljenko Živaljić te napomenuo kako se moraju uvesti novi instrumenti i mogućnosti financiranja. „Ne sjećam se kada je neka tvrtka u Hrvatskoj posljednji puta izdala dužnički vrijednosni papir. I, što je s nastavkom privatizacije", pitao se Živaljić.
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe osvrnuo se na manjak educiranosti domaćih menadžerskih timova, ne samo u privatnom, nego i u državnom i javnom sektoru koji se redovito biraju po političkoj liniji što onemogućava razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja na panelu je kazala kako je ključno pod hitno ukinuti parafiskalne namete koji guše poduzetnike i koji su sami sebi svrha.
Ministar Zdravko Marić pozdravio je sve inicijative koje je čuo i od bankara i od poduzetnika. Nada se i vjeruje kako će ova Vlada uspjeti u svim zacrtanim planovima i idejama, koliko god neki smatrali da su možda neambiciozni.
Na kraju konferencije, direktor HUB-a Zdenko Adrović sumirao je zaključke svih prezentacija i panela.
„Potražnja za kreditima je ključna, a banke u svakom trenutku moraju biti kapitalizirane i spremne odgovoriti na potražnju. Usporedo, trebamo razvoj tržišta kapitala (privatizacije, IPO, dužnički instrumenti...), posebno vezano uz bitno poboljšanje upravljanja sustavom državnih tvrtki", kazao je Adrović i dodao kako se počinje javljati potražnja kvalitetnih izvoznika u segmentu malih i srednjih poduzetnika.
„Dio poduzeća je prezadužen što treba rješavati poticanjem ulaganja vlasničkog kapitala, kvazi kapital (mezanin financiranje)", napomenuo je Adrović davši primjer - kada bi povećali equity i kvazi-equity ulaganja za primjerice tri milijarde kuna, banke bi kroz financijsku polugu mogle financirati nove investicije u visini 3-5% BDP-a.
Također, Hrvatskoj treba poboljšani okvir za rješavanje prezaduženosti poduzeća, odnosno nesolventnosti te usklađivanje bonitetne i porezne regulative u pogledu tretmana otpisa. Za dio novog i brzo rastućeg gospodarskog segmenta ključni su: konkurentnost koja zavisi o poticanju ravnopravne konkurencije; venture capital fondovi i investitori s visokom sklonošću riziku; porezni poticaji i bolje regulatorne i strukturne politike (daljnje brže smanjenje parafiskalnih nameta, bolja javna nabava); niže kamatne stope (još uvijek su kamatne stope zbog lošeg rejtinga previsoke što poduzeća čini nekonkurentnima); nove jamstvene sheme (EU fondovi kao nadogradnja postojeće HBOR/HAMAG garancijske sheme %2B izvozna jamstva) i novi instrumenti podjele rizika.
.jpg)
