Slabosti superbolivara

Izvor: Politika, 17.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Slabosti superbolivara

Benzin se prodaje u bescenje u Venecueli, a vlada Uga Čaveza upravo je postavila još jedan svetski rekord: napravila je najveću čorbu na svetu u koju je ukuvala tri hiljade kilograma piletine i dve tone govedine, o povrću, luku i začinima da se i ne govori. Čorba se krčkala u džinovskom kotlu na državnoj pijaci u predgrađu Karakasa, uz obećanje ministra za hranu Rafaela Oropeza da vlada poseduje dovoljno rezervi hrane uprkos sporadičnim nestašicama zbog kontrolisanih cena. Bio je tu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << i predstavnik Ginisa, pa je na licu mesta upisao novi rekord u svoju svetski poznatu knjigu. Oboren je tako julski meksički rekord kada je spravljena dvostruko manja čorba sličnog sastava.

Mnogi strahuju da je "petrolejski socijalizam" Uga Čaveza kratkog veka i da dvadeset prvo stoleće neće biti zapamćeno po izgradnji novog društva, kako to obećava venecuelanski predsednik. Uz želju da proširi "bolivarsku revoluciju" na ceo kontinent, po mogućstvu i na Severnu Ameriku, on profit od skupe nafte deli "kapom i šakom" prijateljima spremnim da se bore protiv "imperijalizma". Pouzdani pokazatelj da nešto u bankarskim poslovima ne ide kako treba jeste kurs "crnog dolara". Na paralelnom tržištu američki "zelembać" se kupuje za dvostruko više bolivara nego u banci. Venecuelanski novac, kao i sve važne stvari u zemlji , zove se po Simonu Bolivaru, borcu za nezavisnost Latinske Amerike iz osamnaestog veka. I čorba za Ginisa, koja se krčkala na državnoj pijaci je, shodno tome "bolivarska".

Rulet za sigurne dobitnike

Svaki Venecuelanac, koji putuje u inostranstvo može preko svoje kreditne kartice od vladine Komisije za devizno poslovanje po zvaničnom kursu da kupi do pet hiljada dolara. Obično zbog ove transakcije putuje u najbližu Arubu, karipsko ostrvo koje pripada Holandiji. Sa provoda na Karibima, Venecuelanci se vraćaju punog džepa. Umesto u banci novac menjaju na ulici, gde se za jedan dolar dobija 4800 bolivara. Američku valutu kupili su pre odlaska u inostranstvo za 2150 bolivara. Kupovina američkih dolara, na ovaj način, porasla je ove godine za 65 odsto.

I evropska mlađarija, koja u potrazi za novim idejama dolazi u revolucionarnu Venecuelu, donosi sa sobom "keš". Tako im spavanje i hrana posle zamene novca na ulici budu gotovo besplatni.

Svesna ovih "zloupotreba" vlada Uga Čaveza objavila je rat nelegalnim uličnim dilerima. Zakon predviđa visoke kazne za one koji su uhvaćeni u trgovini "na crn". Ali, slično evropskim propisima o mekim drogama, ne kažnjava se niko ko poseduje veću količinu dolara. Nadzor je pooštren, a kazna za najteže slučajeve je i do sedam godina zatvora. Plus novčana kazna, u dvostrukom iznosu, od obavljene transakcije "na crno".

Ukidanje tri nule

Od prvog januara sa bolivara će se skinuti tri nule. Novi jaki "superbolivar" vredeće koliko današnjih hiljadu bolivarčića. U radnjama su već osvanule cene u oba bolivara. Zvanični Karakas tvrdi da će "monetarna rekonverzija" doprineti lakšem i bržem računu, što će urediti knjigovodstvo i podstaći veću trgovinu. Superbolivar će biti odraz snage nacionalne ekonomije i, kako se dodaje, pojačaće poverenje u nacionalnu valutu. Nezavisni analitičari upozoravaju da su slične ili iste mere u ostalim zemljama Latinske Amerike sprovedene sa različitim uspehom. Po jednoj analizi, ova mera dovela je do pozitivnih rezultata samo u tri od 14 slučajeva na južnoameričkom kontinentu (Argentina 1985. i Brazil 1986. i 1990.). Oni ne veruju da će "superbolivar" postići cilj, koji mu je propisao venecuelanski predsednik kome zameraju da se poslednjih nedelja pretvorio u samozvanog bankara, da će se sasecanjem tri nule saseći inflacija i smanjiti cene.

Ne obazirući se mnogo na upozorenja stručnjaka, Čavez je rešio da banke prilagodi svom antiimperijalističkom kredu. "Centralna banka se pretvorila u bocu sa kiseonikom, slušajte me dobro", rekao je u redovnom nedeljnom TV šou programu, koji prenose uživo svi kanali venecuelanske televizije. Novac Bolivarske republike Venecuele, koristi se kao maska za kiseonik za privatne banke. To je kao kad čoveku na samrti daš kiseonik da bi stao na noge i napravio još tri koraka, rekao je Čavez poznat po elokvenciji i brzim ad hok metaforama... A privatne banke, iako ih mi priznajemo, moraju da nađu sopstvene rezerve, da uzimaju svoj kiseonik ako hoće da prežive... Eksperiment je trajao tri dana. Za to vreme popucali su svi šavovi u bankarskim transakcijama, pa se brže-bolje posao vratio na staru praksu, sa bocama kiseonika.

Mnogi već sada komentarišu da će se socijalizam 21. veka, kome Ugo Čavez užurbano stremi, najviše opeći o ekonomski sektor. Jer odavno je već poznata istina da besplatan ručak ne postoji. Sem možda ako takav obed ne uđe u Ginisa, kao bogata čorba na državnoj pijaci u Karakasu.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.