Izvor: SEEbiz.eu, 21.Apr.2015, 16:56 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Savić: Hrvatska po razini duga u znatno goroj situaciji od Bugarske, Rumunjske i Češke
ZAGREB - Prvi rezultati EUROSTAT-a o visini deficita i duga opće države članica Europske unije u 2014. godini pokazuju da je gospodarski rast, koji je ostvaren u većini zemalja, omogućio i uspostavu pozitivnih tendencija u kretanju deficita proračuna opće države.
Na razini EU28 deficit je smanjen sa -3,2% BDP-a u 2013. godini na -2,9% u 2014. godini, pri čemu su četiri zemlje (Danska, Njemačka, Estonija i Luksemburg) zabilježile čak i proračunski višak. S druge strane, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << najviši udio deficita u BDP-u ostvaren je na Cipru (-8,8%), u Španjolskoj (-5,8%), Hrvatskoj (-5,7%), Ujedinjenom Kraljevstvu (-5,7%) i Sloveniji (-4,9%). Pritom je deficit, viši od maastrichtski dozvoljenih kriterija, od 3% BDP-a zabilježen u dvanaest zemalja, uključujući i Hrvatsku.
U okolnostima tendencije smanjivanja proračunskog manjka u EU28, prisutne u posljednje četiri godine, zabrinjava visina i trend kretanja proračunskog deficita u Hrvatskoj, s obzirom na to da se, prema recentnim podacima, nalazimo pri samom vrhu visinom deficita, ali i zbog činjenice da se situacija pogoršava - u odnosu na prethodnu godinu, udio deficita u BDP-u povećan je za 0,3 postotna boda, a Hrvatska se sa šestog mjesta prema veličini deficita u 2013. godini popela na treće mjesto u 2014. godini. Pritom se Hrvatska prema udjelu proračunskih prihoda u BDP-u (42,3%) nalazi nešto ispod prosjeka EU28 (45,2% BDP-a), ali je prema udjelu proračunskih rashoda u BDP-u (48,0%) gotovo na prosjeku EU28 (48,1% BDP-a), unatoč znatno nižoj razini gospodarske razvijenosti.
Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić upozorava na neodrživost stanja.
„Hrvatska se, s udjelom duga opće države u BDP-u od 85,0%, nalazi blizu prosjeka EU28, ali je u znatno nepovoljnijem položaju od većine nama sličnih zemalja, kao što su, primjerice, Bugarska, Rumunjska, Češka ili Poljska. To ujedno znači da se produbljuju makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj te će se sve teže ostvariti maastrichtski kriteriji“.
Postupno poboljšanje situacije s proračunskim deficitom u Europskoj uniji još uvijek nije bilo dostatnog intenziteta da promijeni tendencije u kretanju duga opće države, čiji je rast tek usporio. Na razini EU28 udio duga opće razine u BDP-u u 2014. je godini iznosio 48,1%, što je 1,3 postotna boda više nego u prethodnoj godini. Pritom je najniži udio duga u BDP-u zabilježen u Estoniji (10.6%), Luksemburgu (23.6%), Bugarskoj (27.6%), Rumunjskoj (39.8%) i Latviji (40.0%), dok su, s druge strane, najzaduženije bile Grčka (177.1%), Italija (132.1%), Portugal (130.2 %), Irska (109.7%), Cipar (107.5%) i Belgija (106.5%). Dug opće države viši od dozvoljenih 60% BDP-a bilježilo je šesnaest zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Hrvatska se s udjelom duga opće države u BDP-u od 85,0% u 2014. godini nalazi blizu prosjeka EU28 (86,8% BDP-a), a u znatno nepovoljnijem položaju od većine nama sličnih zemalja: Bugarska 27,6%, Rumunjska 39,8%, Češka 42,6% te Poljska 50,1%. Dodatno zabrinjava nastavak visokog rasta duga u nas pa je tako u posljednjih godinu dana udio duga u BDP-u povećan za 4,4 postotna boda, pri čemu je samo pet europskih zemalja zabilježilo snažnije pogoršanje situacije.
Podaci EUROSTAT-a o kretanju duga i deficita u Europskoj uniji samo potvrđuju činjenicu nepovoljne fiskalne situacije u Hrvatskoj, koja se pogoršava i sve nas više udaljava od povoljnijih tendencija kretanja u Europskoj uniji u cjelini. To ujedno znači da se produbljuju makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj te da je otklon od zadovoljavanja maastrichtskih kriterija sve izraženiji. Zato Hrvatska mora hitno i dosljedno definirati i provesti efikasne mjere fiskalne prilagodbe, kako bi spriječila situaciju da javni dug dosegne granice na kojima će snažno ograničavati mogućnost ostvarivanja budućega gospodarskog rasta.
.jpg)
