Rešenje za PKB moguće u junu

Izvor: Politika, 07.Jun.2009, 00:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rešenje za PKB moguće u junu

Posle utvrđivanja statusa, očekujem da Poljoprivredni kombinat „Beograd” za dve do tri godine postane profitabilno preduzeće, ističe Milan Veljović, generalni direktor „PKB korporacije”

Negativni finansijski bilans „PKB korporacije” za 2008. godinu samo je pokazatelj dugogodišnjih problema sa kojima se suočava nekadašnji poljoprivredni gigant. Izdvajanje „Frikoma”, „Imleka”, „Imesa” i drugih profitnih centara iz okrilja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ove firme, sputalo je tržišnu proizvodnju i stvorilo višak zaposlenih.

Država je, iako ne ubira rentu za oko 17.000 hektara koje ova korporacija koristi, zaustavila privatizaciju PKB-a kome će, prema najavi gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa, možda biti pripojeni i drugi kombinatiuprestonici. Tako bi, smatra Đilas, nastalo jedinstveno javno preduzeće koje bi hranilo Beograd, a ujedno bilo bi zauvek razdvojeno poljoprivredno od građevinskog zemljišta.

Milan Veljović, generalni direktor „PKB korporacije” najavljuje da „podržavljenje” može biti završeno već sredinom juna, čime će se stvoriti uslovi da „za dve do tri godine PKB postane profitabilan”.

Kako do profita ako PKB više nema profitne centre i ako na rafovima u prodavnicama dugo nema proizvoda sa logom PKB-a?

Sada svaki drugi litar mleka koji se popije u Beogradu potiče iz PKB-a, ali je na tetrapaku „Imlekov” znak. Sa 190 tona dnevne isporuke, PKB je najveći pojedinačni proizvođač mleka u Evropi. Spajanjem sa obrenovačkim kombinatom „Dragan Marković”, koji ima ogromnu farmu svinja i farmu za oko 2000 junadi, možemo imati ozbiljnu priču i o mesu. Povrće se već prodaje kod prekupaca, ali i u „Jabuci”, „Maksiju”, „Metrou”...

A višak zaposlenih?

To je osnovni problem, jer je neizdrživo da 40 odsto ukupnog prihoda odlazi na plate. Ali takvo je zatečeno stanje. Ne možemo te radnike da izbacimo na ulicu. Ljudi su shvatili da su otpuštanja neminovna, pa u dogovoru sa sindikatima forsiramo dobrovoljan odlazak.

Neki tvrde da je PKB glomazan konglomerat, jer ne proizvodi za tržište i ne plaća zakup državne zemlje...

To je lako demantovati, jer je upravo veličina najjači adut PKB-a. Veliki sistem može da obezbedi kvalitet, kvantitet, kontinuitet i kontrolu u proizvodnji, što su preduslovi za nastup na ozbiljnim tržištima. Ali, najpre treba rešiti status. Dalje, što se poseda tiče, nikad ne možete postati glomazni. Ako govorimo o renti, treba reći da je PKB počeo na 1.400 hektara usred močvare, a sada koristi 22.000 hektara. Ako bismo krenuli sa veštačenjem od 1945. do danas, videli bismo da je PKB ulagao milione u to zemljište. Osim toga, ne dobijamo premije za mleko ni stimulacije za zemljište ili krave, a nijedna poljoprivreda ne može bez subvencija. Ali, zato plaćamo doprinose za navodnjavanje, što privatnici ne rade. Uopšte, budžetske obaveze po hektaru veće su za društvena nego za privatna preduzeća.

Postoji li neki dobar primer privatizacije poljoprivrednih preduzeća u Srbiji?

Verovatno, ali mnogo je više loših. Suština je u tome koliko ljudi će živeti od jednog hektara zemlje. Privatnici pokreću mahom ratarsku proizvodnju, iako stočarstvo daje znatno veći prihod, ali je i teža delatnost. Za ratarstvo vam treba velika mehanizacija i ništa više. Primer promašene privatizacije je „Dragan Marković”, gde je PKB intervenisao po nalogu vlade. Tamo smo uložili oko 140 miliona i to preduzeće, uprkos dugovima, danas funkcioniše.

Postoje procene da je priča o razdvajanju zemljišta preterana, jer bi postojećim tempom izgradnje na pet odsto zemljišta koje koristi PKB bilo potrebno 20 godina?

Moj stav je da treba sačuvati poljoprivredu, od koje će ova zemlja još dugo zavisiti. Za očuvanje građevinskog zemljišta interesuje se grad, što je razumljivo. Jer, novosadski put je okupiran, ne znate šta je i kome tamo prodato od zemlje. Tu je i problem sa Lukom „Beograd”, a počinje izgradnja novog mosta... Opet će se pojaviti neko ko će uzeti makar i nekoliko stotina hektara vrednijih od čitavog preduzeća.

Dimitrije Bukvić

[objavljeno: 07/06/2009]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.